Ima li Hrvatska alternativu obnovljivim izvorima energije?

Dok je ima dovoljno, a računi su stabilni, struja je uglavnom nevidljiva. No u trenucima kada nestane ili poskupi, otvara se pitanje odakle energija dolazi i postoje li sigurniji, dugoročno isplativiji načini njezine proizvodnje. Redovno se spominju obnovljivi izvori, ali postoje i razne alternative, od kojih svaka nosi svoj utjecaj na novčanik, okoliš i svakodnevni život u Hrvatskoj.

Hidroenergija: ostvareni potencijal i rastući rizici

Hidroelektrane se često navode kao stabilna alternativa obnovljivcima. Najveće prednosti su relativna predvidljivost proizvodnje i brza prilagodba potrošnji. Hrvatska je to na vrijeme uočila te se može pohvaliti zavidnim postojećim portfeljem. Ali to istodobno znači da je većina pogodnih lokacija već iskorištena, a novi projekti bi uglavnom zahtijevali nepoželjne zahvate u okoliš. 

Također, pokazuje se da se klimatske promjene s vremenom utječu i na pouzdanost hidroelektrana. Sušna razdoblja postaju sve dulja i češća, a raspoloživost vode promjenjiva.

Fosilna goriva: skupa i nesigurna opcija

U potrazi za alternativama, jedna od opcija je povratak fosilnim gorivima: ugljenu, nafti i plinu. Premda i dalje važan dio europskog energetskog sustava zbog kontinuirane proizvodnje i čvrste infrastrukture, brojni su razlozi zašto se od njih odmiče. 

Trend odstupanja od fosilnih goriva uvelike je motiviran posljedicama koje imaju za zdravlje i okoliš. Njihovo sagorijevanje povećava emisije CO₂ i zagađenje zraka, što u gradovima znači više respiratornih bolesti, veće zdravstvene troškove i lošiju kvalitetu života. Osim toga, sve i kad bi se Hrvatska odlučila za zaokret u tom smjeru, zbog ograničenih zaliha bi opet bila prisiljena na uvoz.

Nuklearna energija: tehnički zahtjevna i politički osjetljiva

Najveća je prednost nuklearne energije u tome što, za razliku od mnogih drugih opcija, ne ovisi o vremenskim uvjetima i tijekom rada ne proizvodi CO₂. Sve su češća tema i stručnjaci uglavnom podržavaju njihov razvoj. Najveći izazov su vrijeme i financije, budući da izgradnja takvog projekta traje desetljeće ili dulje i zahtijeva ulaganja od više milijardi eura. Za malu zemlju poput Hrvatske to predstavlja značajan dugoročni teret, ali situacija nije znatno bolja s nekim drugim izvorom energije. 

Tu je i pitanje zbrinjavanja radioaktivnog otpada, koje ostaje neriješeno godinama, kao i društveni otpor takvim projektima. Nuklearna energija je generalno prihvatljivo rješenje, ali ne može brzo, fleksibilno i lokalno odgovoriti na potrebe modernog energetskog sustava.

Zašto su vjetar i sunce ipak najbolji izbor

Vjetar i sunce Hrvatskoj nude značajne komparativne prednosti. Hrvatska ima iznimno povoljne prirodne uvjete: jadransko priobalje i otoci spadaju među najvjetrovitije dijelove Europe, dok je insolacija među najvišima u EU. Najveća prednost je činjenica da se radi o domaćim, neiscrpnim resursima koji ne ovise o uvozu i ne proizvode emisije tijekom rada.

'S obzirom na trenutačni trend ulaganja u obnovljive izvore energije, logično je da i tehnologija neprestano napreduje, tako da postaje sve efikasnija i jeftinija. Osim toga, pratimo i stalan razvoj baterijskih sustava koji već sada omogućuju stabilnost opskrbe i kada vremenske prilike nisu idealne. Time se rješava jedno od najčešćih zabrinutosti oko solarnih i vjetroelektrana, a to je kako proizvode energiju kad je oblačno ili nevjetrovito', objašnjava Ante Renić, direktor VSB Obnovljiva Energija Hrvatska d.o.o.

Unatoč svemu tome, njihova varijabilnost ostaje realan izazov. Bez ulaganja u modernizaciju mreže, sustav pohrane energije i poticanja pametnog upravljanja potrošnjom, teško će sami jamčiti stabilnost opskrbe. Upravo zato sve više strategija zagovara uravnoteženi miks u kojem obnovljivi izvori ne zamjenjuju u potpunosti druge izvore, nego postupno preuzimaju veću ulogu. 

Pitanje stoga nije trebaju li obnovljivi izvori Hrvatskoj, nego kako ih integrirati na način koji osigurava sigurnost, nepromjenjive cijene i dugoročnost održivost sustava. Po svemu sudeći, odgovor leži u kombinaciji domaćih resursa, tehnološkog razvoja i planiranja koje uzima u obzir prednosti i ograničenja svake opcije.