Jeste li znali da školjkaši koje su jeli naši preci mogu pomoći da danas održivije upravljamo akvakulturom?
Ovaj tjedan u Splitu održan je početni sastanak projekta #BivalveSPEECH, kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost - Croatian Science Foundation.
Projekt, pod punim nazivom 'Sklerokronologija školjkaša – saznanja iz prošlosti o ekologiji i okolišu za buduće zdravlje obalnih ekosustava', započeo je krajem 2024. godine. Voditeljica projekta je dr. sc. Melita Peharda Uljević sa splitkog Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
'Tijekom tri godine istraživat će se ljušture školjkaša prikupljene na arheološkim nalazištima i uzgajalištima uz istočnu obalu Jadrana. Cilj je rekonstruirati povijesne okolišne uvjete, razumjeti sezonalnost rasta školjkaša te pružiti ključne podatke za održivo upravljanje akvakulturom u kontekstu klimatskih promjena', poručuju iz IZOR-a.
Na ovom projektu, znanstvenici s Instituta surađivat će sa kolegama arheolozima; prof. dr. sc. Dario Vujevićem i Mariom Bodružićem, te biotehnologom izv. prof. dr. sc. Ivanom Županom sa Sveučilište u Zadru.
'Projekt uključuje i međunarodne suradnike, poput prof. dr. sc. Elizabeth Harper sa University of Cambridge i dr. sc. Nielsa de Wintera sa Vrije Universiteit Amsterdam, koji je znanstvenicima Instituta održao predavanje o svojim dosadašnjim istraživanjima vezanim za sklerokronologiju školjkaša i geokemijske analize, s posebnim osvrtom na promjene u okolišu tijekom daleke prošlosti.
Istraživanja na BivalveSPEECH projektu uključuju kombiniranje promatranja okoliša i modeliranja s analizom obrazaca rasta školjkaša i geokemijskim sastavom njihovih ljuštura, duž proširene vremenske skale, od neolitika do daleke budućnosti.
Ciljane vrste su gospodarski važni školjkaši – sredozemna dagnja (Mytilus galloprovincialis) i europska kamenica (Ostrea edulis)', ističu iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo.