Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
KRUŽNA EKONOMIJA Rješenje za otpad, ali i prilika za cijelo gospodarstvo

KRUŽNA EKONOMIJA Rješenje za otpad, ali i prilika za cijelo gospodarstvo

U HGK u Splitu održano niz predavanja

Radionica Tjedan kružne ekonomije okupila je danas u HGK Županijskoj komori Split brojne zainteresirane za temu kružne ekonomije, kako gospodarstvenike tako i predstavnike Sveučilišta i same studente. Prema riječima organizatora, upravo je to i bio glavni cilj kako bi se u što većoj mjeri promovirao prelazak s linearne na cirkularnu ekonomiju. 

- Kružna ekonomija, kao novi model Europske unije za pametan, održiv i uključiv rast, iznimno je značajna jer osigurava održivo gospodarenje resursima, produžava životni vijek materijala i proizvoda te smanjuje količinu otpada - poručio je predsjednik HGK Županijske komore Split Joze Tomaš

Ana Marija Puzić iz ŽK Split navela je kako je splitska Komora s Javnom ustanovom RERA radionicu i organizirala kako bi gospodarstvenike, ali i sve ostale dionike informirali i educirali o ovom novom modelu koji zagovara ponovno iskorištavanje već upotrijebljenog.

Radionica je održana u sklopu Tjedna kružne ekonomije u okviru projekta CIRCE 2020  (Expansion of the CIRcular Economy concept in the Central Europe local productive districts). Cilj je projekta širenje i poticanje koncepta kružnog gospodarstva u pet industrijskih pilot područja svake od zemalja partnera – Hrvatske, Italije, Austrije, Mađarske i Poljske, a u projektu sudjeluju Javna ustanova RERA za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije i tvrtka Čistoća Cetinske krajine d.o.o. iz Sinja. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.934.000,00 eura, a financiran je iz Programa Interreg – Centralna Europa iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Provedba projekta traje ukupno 36 mjeseci sa završetkom u lipnju 2020. godine. 

- Prepoznajući važnost i problematiku gospodarenja otpadom u našoj županiji te tražeći nova rješenja poput poticanja cirkularne ekonomije, RERA je prijavila projekt CIRCE 2020 sa sedam projektnih partnera iz još četiri zemlje članice EU. Poseban je naglasak na industrijskom otpadu gdje bismo željeli povezati one koji ga proizvode s tvrtkama koje ga mogu prihvatiti i koristiti kao novu ulaznu sirovinu. Ideja je što manje industrijskog otpada, a ako ga ima da se upotrijebi kao nova sirovina - poručio je voditelj projekta CIRCE 2020 u RERA-i, Ivo Benzon

U našoj županiji su odabrana dva 'case study-a', koji se odnose na mogućnosti korištenja industrijskog otpada u preradi ribe i upotrebi komine masline.

- Do sada smo imali linearni model ekonomije, kojim je sve što je bilo proizvedeno i upotrijebljeno završavalo na odlagalištu. Kružna ekonomija predstavlja novu paradigmu i ekonomiju kakvu želimo imati u budućnosti, kojom se nusproizvodi iz industrije upotrebljavaju kao novi resursi za nove proizvode. Otpad više nije otpad već postaje resurs - naglasio je predstavljajući CIRCE 2020 i njegove ciljeve doc.dr.sc. Ivo Andrić, sa splitskog Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije.

O projektu je govorila i predstavnica drugog partnera, sinjske komunalne tvrtke Čistoća Cetinske krajine, Zdravka Romac. Predsjednica Sekcije Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK ŽK Split, Merica Pletikosić iz CEMEX-a, predstavila je uspostavu sustava za građevni otpad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a također su održane prezentacije o kružnom gospodarenju građevinskim materijalima, upravljanju otpadnim vodama na otocima, zelenoj javnoj nabavi i zbrinjavanju biorazgradive plastike.

Poruka sa skupa je da kružna ekonomija nije samo rješenje problema gospodarenja otpadom već i značajna gospodarska prilika kojom bi se svakako smanjio pritisak na okoliš, povećala sigurnost nabavke sirovina, konkurentnost i inovacije te bi se otvorila nova radna mjesta, a potrošači bi imali dugotrajnije, otpornije i vrednije proizvode.

Vaša reakcija na temu