LEĆEVICA Milanović reagirao na pismo profesora FESB-a, njegov ured uputio dopis županu Bobanu

Profesor na splitskom FESB-u, Ivan Zoraja, zabrinut izgradnjom regionalnoga centra za zbrinjavanje otpada u Lećevici te njegovim eventualnim utjecajem na podzemne vode, a time i na pitku vodu na našem području, uputio je pismo predsjedniku Milanoviću tražeći od njega provjeru ispravnosti postupka koji je doveo do odluke o izgradnji Centra upravo na toj lokaciji. Ured predsjednika Milanovića shodno traženju Zoraje uputio je dopis županu Blaženku Bobanu, piše portal grada Kaštela. 

Pismo dr.sc. Ivana Zoraje prenosimo u cijelosti: 

'Poštovani gospodine Predsjedniče,

Obraćam Vam se u kontekstu izgradnje regionalnoga centra za zbrinjavanje otpada u Lećevici (dalmatinska Zagora) jer sam nakon kratke analize raspoložive mi dokumentacije utvrdio kako postoji stvarna opasnost da bi taj centar (ne daj Bože) mogao uništiti vode Dalmacije.

Naime, dokumentacija a to znači i relevantna istraživanja koja su joj prethodila ne sadrže ključne elemente upravljanjima rizicima a to su:

1. Prepoznavanje, uspostavljanje prioriteta i dokumentiranje potencijalnih opasnosti koje bi mogle ugroziti centar ili njegovo okruženje (engl. Risk Identification).

2. Definiranje mjera kako bi se takvi rizici umanjili ili spriječili (engl. Risk Mitigation).

3. Definiranje akcija koje će se provesti u slučajevima da se neki od potencijalnih rizika i dogodi (engl. Contingency Plan).

Predviđena lokacija za odlaganje otpada se nalazi na 500 m nadmorske visine u kršu, ispod kojega se nalaze pećine i prostori veličina i do 200 m, a ispod lokacije teku vode ili pritoci ključnih dalmatinskih rijeka (traseri su to pokazali). Nakon što bi se lokacija napunila (nakon 30 godina) ona bi se (prema dostupnim informacijama) zatvorila za stalno i postepeno bi se pretvarala u opasnu tekućinu a time bi postala ekološka bomba na vrhu svih ključnih tijekova dalmatinskih voda te bi u nekome takvome crnome scenariju (L. N. Tolstoj prekrasno opisuje slične nesretne slučajeve) Dalmacija mogla ostati bez pitke vode jer bi cijela tekućina iz centra mogla doći tamo gdje se bojimo da bi mogla doći.

U konkretnome slučaju, u kontekstu upravljanja rizicima i objavljene projektne dokumentacije postoji samo dokument naziva analiza rizika koji je zapravo simplificirana verzija i ne obrađuje upravljanje rizicima kao cjeloviti pristup problemu jer ne sadrži:

1. Listu rizika u kontekstu opasnosti ako se potencijalni centar (koji bi se mogao nazvati i trulo jaje) uruši ili pukne uslijed potresa, groma i sl. ili namjernoga rušenja centra (terorizam je nažalost postao dio naše svakidašnjice) koji bi uzrokovali da uskladišteni prostor pukne.

2. Koje će se mjere poduzeti da se takvi rizici umanje ili u potpunosti uklone.

3. Što će se učiniti (a što je i NAJBITNIJE) ako se takvo nešto i dogodi tj. da u silnim dobrim namjerama ne dobijemo ekološki bumerang.

Nije mi kao znanstveniku jasno kako je jedan takav projekt stigao skoro do faze realizacije a da istome ne prethode ključni postupci i dokumenti kao što je upravljanje rizicima.

Upoznati ste kako je pitka voda prema UNESCO-u glavni strateški faktor ovog stoljeća pa Vas molim da svojim autoritetom utječete da odgovorni za projekt upravljanja otpadom u Dalmaciji obave istraživanja o potencijalnim rizicima i to dokumentiraju – ne mogu prihvatiti objašnjenje tipa 'to se neće dogoditi' i ne mogu vjerovati na riječ laicima (premda to bili visoki politički djelatnici) kada je u pitanju ozbiljan tehnološki projekt (struka) koji bi svojom realizacijom mogao ugroziti najvrjednije što imamo u dalmatinskoj Zagori a to je pitka voda.

S iskrenim poštovanjem,

Dr.sc. Ivan Zoraja'

Reagirali su iz Ured predsjednika iz kojeg su uputili dopis županu Blaženku Bobanu kako bi se, sukladno svojim ovlastima, zauzeo za rješavanje ove problematike.