McKinsey & Company: Hrvatska ulaže samo polovicu potrebnog iznosa u zaštitu od klimatskih promjena

McKinsey Global Institute (MGI) predstavio je najnovije istraživanje pod nazivom 'Unaprjeđenje prilagodbe: Mapiranje troškova od hlađenja do obalnih obrambenih mjera', koje govori o prilagodbi na klimatske promjene te donosi sveobuhvatne procjene troškova prilagodbe od danas do 2050. godine, temeljene na detaljnoj geoprostornoj analizi na razini piksela. McKinsey u ovom istraživanju po prvi put analizira 20 mjera prilagodbe te je nastavno na to uočen velik i neujednačen jaz u razini zaštite – dok 4,1 milijarda ljudi živi na područjima izloženima klimatskim rizicima, sadašnja ulaganja štite samo 1,2 milijarde ljudi prema standardima razvijenih ekonomija.

Prilagodba je skupa, ali isplativa

Društva se tisućljećima prilagođavaju svojoj klimi. Od Mezopotamaca do Inuita, ekstremni vremenski uvjeti oblikovali su način života ljudi. Danas već postoji niz provjerenih, isplativih mjera prilagodbe, a ovo istraživanje analizira njih 20 – od klima-uređaja i navodnjavanja do morskih nasipa. Podaci pokazuju kako svijet trenutačno troši 190 milijardi dolara godišnje na obranu od ekstremnih vremenskih pojava čime se štiti 1,2 milijarde ljudi prema standardima zaštite u razvijenim ekonomijama. Osiguravanje te razine zaštite za svih 4,1 milijardu ljudi koji žive u područjima izloženima klimatskim rizicima, a koji se danas često suočavaju s kompromisima i izazovima u prilagodbi koštalo bi 540 milijardi dolara.

Prema trenutnoj putanji emisija štetnih plinova, očekuje se da će se svijet do oko 2050. zagrijati za 2 °C u odnosu na predindustrijske razine. To bi dodatno izložilo 2,2 milijarde ljudi toplinskom stresu i 1,1 milijardu ljudi suši te bi u tom scenariju ukupne potrebe za prilagodbom mogle doseći 1,2 bilijuna dolara godišnje.

U scenariju od 2 °C, održavanje sadašnje razine zaštite koštalo bi 2,5 puta više nego danas, dok bi zaštita prema standardima razvijenih ekonomija zahtijevala 6,2 puta više ulaganja. Od procijenjenih 1,2 bilijuna dolara potrebnih za dosezanje takvih standarda na globalnoj razini, više od polovice odnosilo bi se na klimatizaciju i navodnjavanje. Povećanje potrošnje u skladu s očekivanim gospodarskim rastom moglo bi pokriti oko 60% ukupnih troškova, ali bi nedostaci ostali prisutni u državama nižih prihoda. Prilagodba je isplativa, ali ulaganja nisu zajamčena – u scenariju od 2 °C, koristi od prilagodbe sedmerostruko nadmašuju troškove, no čimbenici poput financijske sposobnosti, konkurentnih prioriteta potrošnje, izazova kolektivnog djelovanja, operativnih prepreka i političke volje otežavaju provedbu.

'Države, poduzeća i pojedinci imaju veliku priliku smanjiti rizike, zaštititi imovinu i ljude te podržati dugoročnu prosperitetnost. Sposobnost financiranja i širenja mjera prilagodbe u konačnici će odrediti razinu rizika koje će društva nositi', rekao je Sylvain Johansson, viši partner u McKinseyju i direktor MGI-a.

Hrvatska trenutačno ulaže polovicu iznosa potrebnog za postizanje razine zaštite prema standardima razvijenih ekonomija

Istraživanje upozorava kako je danas 42% kopnenog područja Hrvatske izloženo klimatskim opasnostima, a prema podacima iz 2020. godine, to je dom za 38% stanovništva koje je uglavnom suočeno s rizicima od poplava rijeka i toplinskim valovima. Napominje se kako Hrvatska danas troši 110 milijuna dolara godišnje na prilagodbu što je samo 52% troškova potrebnih da se zaštiti od današnjih ekstremnih vremenskih uvjeta prema standardima razvijenih ekonomija (što iznosi 210 milijuna dolara), a to pokazuju i trenutne razine zaštite koji još nisu u potpunosti usklađene sa standardima – primjerice, samo 17% obale zaštićeno je na područjima izloženima obalnim poplavama.

U budućnosti, gotovo čitavo stanovništvo Hrvatske u 2030. (1,5 °C) i 2050. godini (2 °C) moglo bi biti izloženo rizicima, a u scenariju od 2 °C zagrijavanja, trošak zaštite prema standardima razvijenih ekonomija mogao bi narasti na 690 milijuna dolara godišnje. Zadrže li se sadašnje razine zaštite, Hrvatska bi financirala oko 68% tog iznosa, a ako bi se izdvajanja povećavala u skladu s predviđenim rastom BDP-a, pokrilo bi se oko 74% ukupnih troškova.

'Rezultati istraživanja pokazuju kako Hrvatska trenutno financira samo polovicu potrebne razine zaštite od klimatskih rizika. To znači da će, bez dodatnih ulaganja, fiskalni teret saniranja posljedica ekstremnih vremenskih pojava postajati sve veći. Ulaganje u prilagodbu zapravo je oblik smanjenja budućih proračunskih troškova. Istodobno, bolje prilagođena infrastruktura i otporniji gospodarski sektori izravno jačaju konkurentnost Hrvatske – od poljoprivrede i turizma do energetike. Klimatska prilagodba stoga nije trošak, nego strateška investicija u dugoročnu održivost i gospodarski rast', napomenuo je Tomislav Brezinščak, direktor McKinsey & Co. Adriatic.