Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Facebook Nemojte dirati ove životinjske vrste

Nemojte dirati ove životinjske vrste

Kazne su visoke

Zoološki vrt grada Zagreba upozorio je građane da ne uzimaju iz prirode čančare. Riječ je o kornjačama koje su u Hrvatskoj strogo zaštićene.

'Molimo vas da čančare ne uzimate iz prirode!

Te su kornjače u Hrvatskoj strogo zaštićene. Zabranjeno ih je, dakle, uzimati za ljubimce, ili iz bilo kojeg drugog razloga osim ako životinja nije ozlijeđena.

Ove su dvije čančare u naše oporavilište za divlje životinje stigle zbog sumnje ljudi da im je potrebna pomoć. Prva je prije desetak dana dovezena s mora, a druga je pronađena u Gajnicama.

Veterinari su utvrdili da su obje čančare dobro i sada planiraju njihov povratak u prirodu', objavili su iz zagrebačkog Zoološkog vrta, prenosi N1.

Čančare su, među ostalima, na popisu strogo zaštićenih životinjskih vrsta u Hrvatskoj. Prema Pravilniku o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama, za diranje konkretno ove može se dobiti i do 4000 kuna kazne, ovisno o tome o kojoj je protuzakonitoj radnji riječ.

Zaštićene vrste kornjača u Hrvatskoj su i barska, riječna kornjača, sedmopruga usminjača, glavata i golema želva. Kazne za nedopuštene radnje prema zaštićenim vrstama izuzetno su visoke, a neke iznose i desetke tisuća kuna.

Za neke morske vrste, poput sredozemne medvjedice, se penju i do vrtoglavih 100.000 kuna. Zaštićene su i razne vrste ptica. Jedne od njih su tankokljuni pozviždač za kojeg je odšteta u rasponu do 60.000, a za droplje i pješčarke do 40.000 kuna.


'Visina naknade štete prouzročene drugim radnjama u odnosu na posebno zaštićene životinjske vrste iz članka 2. ovoga Pravilnika (ozljeđivanjem, rastjerivanjem, proganjanjem, hvatanjem i držanjem) kao i uništavanjem odnosno oštećivanjem njihovih razvojnih oblika (jaja, ličinki, mladunčadi) i njihovih gnijezda, legla ili staništa, utvrđuje se postotkom iznosa predviđenog za pojedinu životinjsku vrstu u članku 2. ovoga Pravilnika, i to u rasponu od 20% do 80%, imajući u vidu vrstu radnje, stupanj oštećenja i značenje zaštićene životinjske vrste', navodi se u Pravilniku o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama.

Vaša reakcija na temu