Očuvanje lokvi i bunara: Stručnjaci u Sinju raspravljali obnovi lokvi na Dinari, Biokovu i Velebitu

Protekla dva dana Sinj je bio središte stručne rasprave o očuvanju malih slatkovodnih ekosustava. U organizaciji udruge Biom i partnera na projektu Still Water Revival održana je konferencija Lokve i bunari - tradicionalna baština slatkovodnih ekosustava u kršu, koja je okupila stručnjake iz područja biologije, ekologije, zaštite prirode te predstavnike institucija i organizacija s ciljem boljeg razumijevanja i očuvanja ovih vrijednih staništa. Kroz niz predavanja i rasprava, sudionici su imali priliku upoznati se s izazovima, dobrim praksama i uspješnim primjerima obnove lokvi na Dinari, Učki, Biokovu i Velebitu.

Stečena iskustva i izazove obnove više od 34 vodena tijela kroz projekt Still water revival predstavile su Javne ustanove Park prirode Učka, Nacionalni park Sjeverni Velebit, Park prirode Biokovo te Hrvatske šume. Poseban naglasak stavljen je na sve veći interes i rastuću svijest o važnosti lokvi i bunara, ne samo kao ključnih ekosustava za biološku raznolikost, već i kao neizostavnog dijela kulturne baštine krških područja te vitalnog resursa za opstanak ekstenzivnog stočarstva.

U nastavku programa, predavanja su održali izv. prof. dr. sc. Tvrtko Dražina o ekološkoj ulozi lokvi te izazovima s kojima se suočavaju, dr.sc. Ana Štih Koren iz udruge Hyla o povratku vretenaca na obnovljena staništa te Marija Krnjajić iz Zaklade Rewilding Velebit o naporima obnove lokvi na području Velebita. Posebnu pažnju privuklo je izlaganje dr.sc. Filipa Šrajera o portalu suhozid.hr iz Udruge 4 grada Dragodid o važnosti suhozidne kulturne baštine i njenoj povezanosti s vodenim resursima. Iskustvo obnove lokvi u općinama Dicmo i Dugopolje podijelio je Zlatko Šumanac iz Hrvatskih voda a Ana Kobašlić iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije predstavila je aktualne mogućnosti financiranja i prepreke s kojima se prijavitelji susreću u provedbi projekata obnove. Osim ekološke perspektive, poseban naglasak stavljen je i na kulturnu baštinu. Ivana Radovani Podrug i Hrvoje Vuletić iz Konzervatorskog odjela u Splitu govorili su o suhozidnoj gradnji kao integralnom dijelu vodnih sustava krša.

'Posebno je važno istaknuti kako Konferencije poput ove pružaju izvrstan model za daljnju komunikaciju i razmjenu iskustava među svim dionicima. One omogućuju bolje razumijevanje specifičnih izazova s kojima se suočavamo te olakšavaju pronalazak zajedničkih rješenja za obnovu i očuvanje ovih vitalnih ekosustava. Ujedno su potvrda zrelosti i važnosti projekata zaštite prirode, čije ostvarenje zahtjeva zajednički rad. Suradnja nadležnih institucija, stručnjaka, lokalnih zajednica i organizacija civilnog društva ključna je za postizanje ambicioznih ciljeva zaštite prirode', rekla je Ana Kobašlić iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Predavači su naglasili kako se tradicionalna znanja i suvremeni pristupi obnovi lokvi i bunara međusobno nadopunjuju te da njihovo dugoročno očuvanje zahtijeva suradnju lokalnih zajednica, institucija i stručnjaka. Sudionici su pogledali kratki film Lokve prije i poslije u produkciji Šafarek, dok je Udruga 4 grada Dragodid predstavila Smjernice za obnovu lokvi i bunara, koje nude konkretne korake i preporuke za njihovu obnovu i održavanje.

Jedan od ključnih trenutaka konferencije bilo je predstavljanje Deklaracije o suradnji za očuvanje malih slatkovodnih ekosustava krških planina Dinarida. Ova deklaracija predstavlja značajan iskorak u zaštiti i obnovi malih slatkovodnih tijela, postavljajući ciljeve za njihovo očuvanje te naglašava važnost razmjene znanja i međusobne podrške dionika te potiče unapređenje javnih politika i strateških dokumenata kako bi se osigurala dugoročna zaštita ovih vrijednih ekosustava.

'Zadnjih par godina obnova vlažnih staništa u Hrvatskoj uzela je veliki zamah. Čišćenje lokvi na pravilan način je ključan kako se ne bi poremetila prirodna ravnoteža vodenog ekosustava koji se obnavlja. Upravo je zbog toga organizacija ovakvih konferencija vrlo bitna, jer prijenos znanja i iskustva omogućuje da učimo na tuđim uspjesima, ali i pogreškama. Dodatno, preko organizacije ovakvih događanja i predavanja lokalno stanovništvo upoznaje se s radom biološke zajednice i trudom koji se ulaze u zaštitu bioraznolikosti. Čestitam organizatorima na uspješno odrađenom projektu, svim rezultatima, a posebno vodenim tragovima koje su ostavili na Dinari', rekla je Ana Štih Koren iz udruge Hyla.

U popodnevnom dijelu predstavljеn је Program čuvara lokvi, koji aktivno uključuje lokalne zajednice, škole i volontere u njihovo očuvanje i obnovu. Zdravko Budimir iz udruge Biom naglasio je kako je angažman lokalnog stanovništva, posebno učenika i nastavnika, ključan za dugoročnu održivost ovih ekosustava., a svoja iskustva u programu podijelili su učenici Područne škole dr. Milana Anića iz Krasnog podno Velebita, koji su na događanje stigli s učiteljicom Božicom Tomaić.

Zaključci i preporuke sudionika konferencije bit će vrijedna smjernica za buduće aktivnosti usmjerene na očuvanje i obnovu lokvi i bunara te jačanje suradnje i pokretanje novih inicijativa u Hrvatskoj. Posebno je naglašena potreba za kontinuiranom suradnjom lokalnih vlasti, institucija i nevladinih organizacija kako bi se osigurala dugoročna zaštita ovih ekosustava i njihova održivost za buduće generacije.

Posljednji dan konferencije sudionici su proveli obilazeći obnovljene lokve na području Dinare, od Ježevićkog suhopolja do Bitelića. Ovim zajedničkim izletom simbolično je zaokruženo druženje svih koji svojim radom, znanjem i predanošću doprinose očuvanju malih slatkovodnih ekosustava u kršu - lokvi i bunara.

- Ova konferencija je u potpunosti nadmašila moja očekivanja što se tiče interesa i podrške institucija, lokalnih zajednica i pojedinca oko želja i potreba obnove i očuvanja lokvi i bunara u kršu. Stotinjak sudionika iz različitih sektora su se složili oko važnosti ovih staništa i njihove obnove. Također, produktivna rasprava te interakcija sa sudionicima dali su novu perspektivu i ideje za rad na projektima vezanim za ova važna staništa. Kako nam se i vremenska prognoza smilovala, na izletu smo vidjeli obnovljene lokve u svojem najboljem izdanju, obasjane suncem i pune vode', poručio je voditelj projekta Luka Škunca iz udruge Biom.