Od sutra na snagu stupa zabrana prodaje jednokratne plastike

Od ove subote više u dućanima nećete moći pronaći plastični pribor za jelo, tanjure, slamke, štapiće za uši, štapiće za miješanje napitaka, štapiće koji se pričvršćuju na balone, spremnike za hranu izrađene od stiropora i jednokratne proizvode od oksorazgradive plastike. Odabrani proizvodi više se ne bi smjeli nalaziti na policama u trgovinama diljem Europske unije, ne samo Hrvatske. Međutim, ne bi trebalo biti razloga za strah jer srećom za njih postoje ekološki prihvatljivije alternative o kojima smo vam često pisali. Zabranom ovih jednokratnih plastičnih proizvoda na području Europske unije očekuje se da će se spriječiti stvaranje štete u okolišu u vrijednosti višoj od 22 milijarde eura do 2030. godine, javlja Green.hr.

Europska komisija objavila je u svibnju 2021. smjernice o pravilima EU-a o plastici za jednokratnu upotrebu kako bi se osigurala pravilna i ujednačena primjena novih pravila diljem EU-a. Usklađeno prenošenje u nacionalno zakonodavstvo važno je za neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta u pogledu proizvoda obuhvaćenih tim pravilima.

Prema Europskoj komisiji, više od 80 % otpada u morima čini plastika, dok proizvodi obuhvaćeni novim zakonom čine čak 70 % ukupnog plastičnog otpada u morima. Zbog svoje spore razgradnje, plastični se otpad akumulira u morima, oceanima i na plažama u EU i širom svijeta, a njegovi se tragovi često pronalaze u životinjskim vrstama kao što su kornjače, tuljani, kitovi i ptice te ribe i školjke čime prodiru u lanac ljudske prehrane. Iz tih razloga razumljivo je da su napori brojnih zemalja, stručnjaka i proizvođača usmjereni na smanjenje količine plastičnog otpada.

Države članice su u prijelaznom razdoblju trebale postepeno uvoditi odredbe. Tako su neki trgovački lanci već izbacili lagane plastične vrećice, a lanci brze prehrane umjesto plastičnih čaša i slamki nude papirnate. S druge strane, mnogi poduzetnici nisu zabranu dočekali raširenih ruku te vjeruju kako će im posao zbog nje patiti. Upozoravaju da bi moglo doći i do poskupljenja zbog uvođenja skupljih varijanti od papira ili drveta.

Iako je plastika prikladan, prilagodljiv, koristan i ekonomično vrijedan materijal, potrebno je osigurati bolje gospodarenje, recikliranje i ponovno korištenje. Kada se nalazi u otpadu, ekonomski utjecaj plastičnih masa ne obuhvaća samo izgubljenu ekonomsku vrijednost materijala nego i troškove čišćenja i gubitak za turizam, ribarstvo i transport.

Budući da Zakon o gospodarenju otpadom čeka drugo čitanje, u Hrvatskoj se potpuno izbacivanje plastike prolongira do donošenja Zakona. Zbog kašnjenja donošenja Zakona i činjenice da će se u trgovinama i ugostiteljskim objektima još uvijek moći kupiti jednokratni plastični proizvodi koji su ostali u zalihi, u Hrvatskoj još neko vrijeme neće nestati.