Pčelari na mukama, stručnjaci zabrinuti: 'Napadaju ih da je to strašno'
Zašto staklenku meda plaćamo sve skuplje?
Broj pčela je sve manji, a uvjeti života sve teži.
'Pčele u zadnje vrijeme ugrožavaju mnogi čimbenici, od pesticida, promjena staništa, klime. Ugrožavaju je i invazivne vrste bolesti, predatori', upozorava predsjednik Udruge pčelara Pula Nediljko Landeka.
Astronom Korado Korlević upozorava na još opasnosti. 'Količina zagađenja, mikroplastike, neonikotinida, parazita koji ih napadaju je takva da je to strašno', dodaje.
Trenutno su jedine koje spašavaju oprašivanje, pa zabrinjava da je preko 70 posto svakog zalogaja kojeg svakodnevno jedemo posljedica oprašivanja, piše Danas.
'Apsolutno ne bi imali pola voća okolo da nema pčela trenutno. One su te koje omogućavaju, naravno med nije jedini proizvod koji dobivamo od njih, one su neopisivo korisne', podsjeća Korlević.
U prirodi, osim najpoznatijih medonosnih, ima čak 20 tisuća vrsta divljih pčela.
'U zadnje vrijeme sve se više posvećuje pozornosti na zaštitu kompletno oprašivača tako da se rade hoteli za kukce, rade se cvjetne trake za oprašivače. Znači gledamo im nekako ugoditi', objašnjava Landeka.
Istra ima 400 registriranih pčelara. Ovo ljeto pčele su im zbog visoke temperature i niske vlage bile gladne.
'Preko ljeta su nam gladne jer je previsoka temperatura, premala vlaga. Biljke cvatu, ali ne daju nektar. Većina pčelara i seli u Gorski kotar', priznaje predsjednik Udruge pčelara Lipa Tonči Ferenčić.
Za pčelare je bila teška godina. Količine meda, kažu, znatno su se smanjile.
'Mraz nam je uništio praktički skoro sav bagrem. Kasnije je nastupila suša tako da jednostavno imali smo samo neke male količine meda', prisjeća se pčelar Goran Gržetić.
Teglica je zato skuplja za jedan euro. Još je skuplja pelud koja se da bi bila učinkovita mora topiti barem osam sati u mliječnim proizvodima.
'Njega samo pčele skupe na cvjetovima i onda mi to, prije nego one uđu u košnicu, postoje neke rupice koje one prođu i on otpadne', objašnjava pčelarka Lorena Šestan.
Na žlicu, u doručak ili na kruh - preporuka je, barem zalogaj meda svaki dan.
'Hrvatska navodno po stanovniku troši jako malo, ali evo trudimo se da sačuvamo zdravlje da budemo dobro, zdravo i veselo', ističe Marica iz Pule.
Cijela zajednica kao jedan organizam. Pčela je puno više od meda!