Podzemni svijet krša: Dinaridi

Nakon inicijalnog reljefa i temeljnog fenomena sedre, Javna ustanova 'Nacionalni park Krka' u novom ciklusu tekstova predstavlja bogatstvo i raznolikost podzemlja. Iz tjedna u tjedan možete saznati sve o spletu špilja i jama i živom svijetu koji je nastao u okrilju tame i vode. Ali i ovdje valja početi od početka, od krša.

Dinarski krš jedno je od najvećih krških područja u Europi i svijetu. Obuhvaća područje Dinarida, planinskog lanca nazvanog po planini Dinari, smještenoj na granici između dalmatinskog dijela Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Najveći dio dinarskog krša nalazi se na području Hrvatske. Zbog jedinstvenih prirodnih obilježja, geoloških karakteristika, špiljske faune i ljepote, Dinarski krš pripada svjetskoj prirodnoj baštini.

Podrijetlo riječi krš izvodi se iz indoeuropskog korijena kar, što znači kamen, kameniti kraj. Riječ krš u Hrvatskoj se prvi put spominje 1230. godine u povelji Jurja Pariježića kojom je doniran „kras“, lokalitet u blizini mjesta Dobrinj na otoku Krku. Pojam krš prihvaćen je na globalnoj razini, a brojni nazivi krških fenomena s područja Dinarida uvedeni su u originalnom obliku i u međunarodnu terminologiju (uvala, kamenica, ponor, dolina, hum i polje).

Općenito, krš je specifični reljef koji se razvija na podlozi građenoj od topljivih stijena. Okršavanje je stalan proces pa se reljef pod njegovim utjecajem stalno oblikuje i mijenja. Sudar struktura bivše Jadransko-dinarske karbonatne platforme sa strukturama Euroazije koji se dogodio u mlađem eocenu, prije oko trideset pet milijuna godina, uzrokovao je izdizanje do tada istaloženih karbonatnih stijena i nastanak planinskog lanca Dinarida. Dinarski krš sada se nalazi u fazi razvijenog i zrelog krša s jako okršenim podzemljem, brojnim vrtačama, dolinama, poljima i bogatom podzemnom hidrografskom mrežom.

Procjenjuje se da krš prekriva gotovo 50 % površine Hrvatske. U hrvatskim dijelovima dinarskog krša najintenzivniji primjeri karstifikacije zabilježeni su u kredi i od eocena do paleocena. Velika površina i debljina krša zaslužne su za bogatstvo oblika reljefa (površinskih i podzemnih) i drugih pojava u hrvatskom kršu.