Oziđana pećina nalazi se na samom vrhu litice kanjona rijeke Krke iznad Roškoga slapa. Špilja ima jednostavnu morfologiju, dugačka je 59 m. Čine je kanal širok od 5 do 10 m i dva gotovo vertikalna kanala (dimnjaka) koji ne izlaze na površinu. Ime je dobila po suhozidu na ulazu.
S obzirom na morfologiju, znatan utjecaj na mikroklimu špilje imaju vanjski vremenski uvjeti, što se očituje u padu vlažnosti i porastu temperature zraka u špilji u toplim razdobljima u godini.
Prosječna temperatura zraka u špilji na mjestu izvan posjetiteljske staze, koje nije izloženo rasvjeti, iznosi oko 16,1 °C, a prosječna relativna vlažnost zraka oko 95,5 %. Špilja je i za najvećih kiša uglavnom suha, tek je na nekoliko mjesta vidljivo prokapavanje, koje na stropu tvori manje cjevaste stalaktite i saljeve, a na podu razlivene stalagmite.
U špilji su pronađeni brojni ulomci keramičkih posuda u kojima se jasno ocrtava nazočnost svih neolitičkih kultura jadranskog prostora (impresso, danilske i hvarske), potom eneolitika te ranog i srednjeg brončanog doba, što govori o ljudskoj nazočnosti u njoj od starijeg neolitika, dakle od oko 5 000 pa, kontinuirano, sve negdje do 1 500 godina prije Krista. Špilja je iznjedrila i važne nalaze kremenih artefakata (nožiće), kamenog oruđa (ručni žrvanj), kosti različitih životinja (ovce, jelena, divlje mačke) i ulomaka ljuštura dagnje. Pronađena su i dva dječja kostura položena u raku zgrčena na desni bok, poput djeteta u majčinoj utrobi, koja, prema položaju u vertikalnoj stratigrafiji, pripadaju vremenu neolitika.
Ukupno je u Oziđanoj pećini utvrđeno trideset šest različitih svojti beskralježnjaka, koje spadaju u čak devetnaest viših sistematskih kategorija. Dominantna skupina su skokuni, nakon njih ravnokrilci, potom pauci i jednakonožni rakovi. Te četiri skupine čine 84 % ukupne faune špilje. U špilji obitavaju i šišmiši.
Špilja je uređena za posjetitelje u sklopu poučno-pješačke staze Stinice - Roški slap - Oziđana pećina.
Špilja Jazinka nalazi se u kanjonu nizvodno od utvrde Nečven, na nadmorskoj visini od 216 m. Morfologija špilje je jednostavna. Duga je 42 m, duboka 4 m, a vertikalna razlika iznosi 12 m. Nakon niskog ulaza otvara se dvorana koja se nastavlja u dvadesetak metara dug zasigani kanal.
Sezonske promjene najviše utječu na ulazni dio, što je očekivano za špilju takve morfologije. U dijelu špilje najudaljenijem od ulaza vladaju pravi špiljski uvjeti, koje karakterizira stalna temperatura zraka, prosječne vrijednosti od oko 12,5 °C.
U prednjem dijelu špilje pronađeni su ulomci različitih keramičkih posuda iz kasnoga brončanog i starijeg željeznog doba, životinjske kosti, brončana strelica, brončana fibula, tordirani brončani torkves s lančićem. U najdubljem dijelu špilje pronađene su ljudske kosti, perlice od staklene paste, naočalasti brončani privjesak, udica i brončane igle. Prednji dio špilje vjerojatno je korišten za stanovanje, a stražnji za pokapanje pokojnika.
U špilji Jazinki ukupno je evidentirano dvadeset devet svojti životinja. Među njima je i velik broj endemskih svojti Dinarida i Hrvatske. Troglobiontnoj vrsti skokuna Verhoeffiella margusi, stenoendemu NP Krka, špilja Jazinka tipski je lokalitet.
Više o špiljama Jazinka i Oziđanoj pećini može se pročitati na stranici NP Krka.