PROJEKTI U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI Aljoša Pleić: Ishodovali smo dozvole za dvije vjetroelektrane vrijedne više od 800 milijuna kuna

Aljoša Pleić, direktor firme Acciona Energije za Hrvatsku, koji godinama radi na razvoju projekata vezanih uz obnovljive izvore energije, otkrio nam je što sve možemo očekivati u narednom periodu. Ta su pitanja još važnija kada znamo da je električna energija sve skuplja. 

Ako možete ukratko predstaviti koje projekte je Vaša firma planirala provesti? 

- Vjetroelektrane Jelinak 30 megavati u Segetu Gornjem, iznad Trogira, koja je izgrađena prije 10 godina. Razvijamo mnoge projekte, a za dodatne dvije vjetroelektrane, Opor i Boraju, također u našoj županiji smo ishodovali sve potrebne dozvole i rješenja te smo upravo u postupku planiranja gradnje te odabira izvođača i dobavljača opreme. Očekujemo početak radova već krajem ove godine, a završetak najkasnije tijekom 2024. Te dvije elektrane, ukupne snage 72 megavati, sa 16 vjetroagregata ukupne su vrijednosti više od 800 milijuna kuna. Od čega je u razvoj, dozvole, naknade do sada investirano više desetaka milijuna kuna i preko 10 godina. Uz te projekte, trenutačno smo u fazi ishođenja dozvola za najveću solarnu elektranu u Hrvatskoj i široj regiji, Promina, snage 150 megavati u Šibensko-kninskoj županiji, vrijednosti također oko 750 milijuna kuna, a čiji se početak gradnje očekuje u 2023. godini. Razvijamo još neke projekte, no oni su u ranoj fazi razvoja, te ćemo više detalja imati kroz godinu dana. 

Gdje je zapelo?                                             

- Možda je ružno reći 'zapelo', jer projekt ima neki svoj vijek razvoja koji se ne može uvijek ubrzati. U Hrvatskoj je problem u razvoju i realizaciji projekata uzrokovala sama država koja se vlastitih odredbi i zakona nije pridržavala od 2013. pa sve do prije par godina i sadašnjeg ustroja nadležnog ministarstva. Uspjeli su promijeniti trendove i stvoriti zakonodavni okvir koji ipak u narednom razdoblju, poglavito do 2030. godine, omogućava stabilan razvoj i izgradnju mnogih projekata obnovljivih izvora energije širom Hrvatske, tamo gdje najviše ima pojedinog prirodnog potencijala. Uz pandemiju i probleme kojima trenutačno svjedočimo u EU oko cijena energenata, tranzicija i realizacija tih projekata mora dobiti prioritet, jer jedino tako ćemo dugoročno utjecati na stabilnost opskrbe, a posljedično i cijene energije. 

Svjedoci smo poskupljenja električne energije, koliko smo mogli brže i bolje reagirati s alternativnim izvorima?

- Dijelom sam prethodno odgovorio, no nazivnik je uvijek isti, politička volja je ključ. Ona se sada mora preliti i na ostale sudionike u procesu, poput ministarstva nadležnih za gradnju i prostorno planiranje, operatora sustava prijenosa i distribucije, regulatora i da ne nabrajam dalje. Interes ogroman od strane investitora postoji, projekti se razvijaju, a nedavno je objavljeno kako je u nadležno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pristiglo više od 200 zahtjeva s ukupnom snagom većom od 2000 megavati projekata koji žele dobiti energetsko odobrenje kako bi mogli dovršiti razvoj svojih projekata i realizirati ih. Tu se pretežito radi o sunčanim elektranama. Novi slični natječaji nas, prema zakonskim odredbama, očekuju već u drugoj polovini ove godine. 

Što je budućnost? Solari ili vjetroelektrane?

- Budućnost su obnovljivi izvori energije, među kojima vjetar i solar imaju dominantnu ulogu jer su prisutni svugdje. Ostali izvori se moraju maksimalno koristiti tamo gdje ih imamo, poput geotermala i biomase, gdje oni mogu odigrati ključnu ulogu u tranziciji i učinkovitijem korištenju energenata i u proizvodnji električne, ali i toplinske energije, s čim bi se dodatno smanjio udio fosilnih goriva u tim sredinama.

Splitsko-dalmatinska županija je u izradi akcijskog plana koje bi trebalo iznjedriti sustavno gospodarenje energijom. Kasnimo li s tim?

- Kasnimo sigurno, no ako je to pri kraju, to svakako pozdravljam. Vjerujem kako će u javnoj raspravi imati sluha i prihvatiti realne komentare i prijedlog od nas koji smo na dnevnoj bazi uključeni u razvoje projekata na terenu, poznajemo problematiku koja se ne vidi iz županijskog ureda ili nekog drugog javno pravnog tijela. 

U Splitu je relativno nedavno održana zanimljiva tribina sa studentima o zelenoj energiji. Ako biste mogli slikovito prikazati što znači prelaz iz potrošačke u cirkularnu ekonomiju? Kako bi tada budućnost izgledala i je li ostvariva?

- Mišljenja sam kako smo u to već krenuli, lokalno i globalno, no to se neće dogoditi preko noći. Vrijeme potrošačkog mentaliteta prolazi i tome upravo svjedočimo. Jeftino i dostupno, a ujedno i potrošno, su karakteristike posljedica globalizacije zadnjih 50-ak godina pogotovo, a sada uslijed pandemije, koja je uzrokovala i značajne poremećaje u dobavnim lancima, u proizvodnji, a radi neizvjesne budućnosti i smanjene potrošnje globalno, pojam održivosti i cirkularne ekonomije dolazi još više do izražaja. Tu se ne možemo i ne smijemo oslanjati samo na pojedinca kao pokretača, to mora biti posljedica. Svi mi gledamo određene benefite i interese kada nešto kupujemo, popravljamo ili bacamo, ako za takve stvari imate i određene poticaje, bilo kroz poreze i davanja, ili smanjenje troškova, to je dobrom dijelu populacije dostatan zamašnjak da počnu drugačije, cirkularno razmišljati, a danas svjedočimo, između ostalog i na ovoj konferenciji, kako su mlade generacije, studenti poglavito, već svjesni kako se njihova bliska budućnost mijenja brže nego su očekivali ili mogli pretpostaviti, te je njima budućnost prirode i okoliša značajnija nego starijim generacijama. Oni će predvoditi tranziciju iz potrošačke u cirkularnu ekonomiju na dobrobit svih, a naša je dužnost ukazati im na mogućnosti i stvoriti preduvjete. Tu smo svi složni. Takva budućnost je održiva, zelena i učinkovita.