Solarne elektrane 2025+: Što donose nova pravila i kako se pripremiti?

Pokret Otoka je u sklopu projekta ETO RENEW organizirao je online dijalog na temu najavljenih zakonskih izmjena u području obnovljivih izvora energije. Događaj je okupio više od 200 prijavljenih sudionika, od kojih je preko 150 aktivno sudjelovalo u raspravi.

U fokusu dijaloga bile su izmjene i dopune Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (ZOIE i VUK), posebice u kontekstu novog obračunskog modela za solarne elektrane koji stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine. Panelisti su raspravljali o utjecaju ovih izmjena na građane, poduzetnike i energetske zajednice.

Snimka cijelog događaja dostupna je na YouTube kanalu Pokreta Otoka te na ETO portal.

Upravo je završilo javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (ZOIE i VUK). Nacrt prijedloga Zakona donosi redefiniranje pravila koja se odnose na vlastitu potrošnju proizvodnog postrojenja i samoopskrbu električnom energijom. Što to znači za vlasnike fotonaponskih elektrana ili za one koje to žele postati

Razlozi izmjena

Republika Hrvatska je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) osigurala dvogodišnju odgodu primjene određenih odredbi EU zakonodavstva koje se odnose na tržište električne energije. Konkretno, odredbe koje reguliraju status kupaca u samoopskrbi i njihovu privilegiju neplaćanja mrežnih naknada i ostalih davanja pri preuzimanju električne energije iz mreže bit će odgođene do 31. prosinca 2025. godine.

Ovaj prijelazni period omogućava Ministarstvu gospodarstva da do 31. ožujka 2025. godine izradi novi sustav vlastite potrošnje proizvodnog postrojenja i samoopskrbe, što je obveza predviđena u okviru komponente C7.1. Energetika i održivi promet, mjere C1.2.R1 Dekarbonizacija energetskog sektora, pokazatelja #37a. Primjena novog sustava započet će 1. siječnja 2026. godine.
Naravno, na izmjene se uvijek može gledati na dva načina; pesimistični ili optimistični.

Krenimo s prvim…

Uvođenje mrežnih naknada za samoopskrbu – Korisnici koji imaju fotonaponsku elektranu za  samoopskrbu više neće biti oslobođeni plaćanja naknada za korištenje mreže prilikom preuzimanja električne energije iz mreže.
Jedna od najproblematičnijih izmjena je ukidanje modela 'netiranja energije', koji je do sada omogućavao da se proizvedena i preuzeta energija međusobno obračunavaju (kWh za kWh). Novi model od 1. siječnja 2026. praktički smanjuje ekonomsku isplativost kućnih solarnih elektrana:

Građani će sada plaćati mrežarinu na svu preuzetu energiju, bez obzira na to koliko su sami proizveli. To znači dodatni trošak koji ranije nije postojao.
Cijena otkupa viška energije predane u mrežu smanjuje se novom formulom, što znači da će građani za svoju struju dobivati još manje novca.
Što više energije predate u mrežu, to ćete je prodavati po nižoj cijeni – dakle, ako proizvodite više nego što trošite, bit ćete još na neki način penalizirani.
Ove izmjene ne samo da smanjuju isplativost ulaganja u solarne elektrane za kućanstva za oko 20%, nego građanima praktično onemogućuju da svoju proizvodnju energije koriste na način koji im odgovara. Umjesto da se nagrađuje lokalna proizvodnja i potrošnja, građani se sve više guraju u položaj pasivnih potrošača energije iz mreže.

Ipak, kako sve u životu ima dobru i lošu stranu, tako i na ove izmjene možemo gledati i optimistično…

Novi izazovi, ali i prilike za građansku energiju

Iako novi model obračuna električne energije za samoopskrbu donosi izazove, on istovremeno otvara vrata inovativnim rješenjima, poput razvoja energetskih zajednica obnovljivih izvora energije (ZOE).
Iako se ukida dosadašnji sustav 'netiranja energije', što znači da će građani plaćati mrežarinu na svu preuzetu energiju, to može potaknuti razvoj novih, pametnijih modela potrošnje i proizvodnje.
Veći fokus na optimizaciju vlastite potrošnje – Građani sada imaju dodatni poticaj da prilagode svoju potrošnju u skladu s proizvodnjom solarne elektrane. Ugradnja baterijskih sustava za pohranu energije postaje sve isplativija opcija, omogućujući korištenje vlastite energije u večernjim satima, umjesto preuzimanja iz mreže.

Dinamičniji tržišni modeli – Očekuje se da će neki opskrbljivači ponuditi povoljnije modele otkupa energije, a građani će moći birati između različitih opcija, ovisno o svojim potrebama i potrošačkim navikama.
Iako se financijska isplativost ulaganja u solarne elektrane može smanjiti u odnosu na dosadašnji model, dugoročno gledano, ulaganje u vlastitu proizvodnju energije i dalje je isplativo, pogotovo uz trend smanjenja cijena opreme i sve veću mogućnost korištenja baterijskih sustava.

Zajednice obnovljive energije – rješenje za pravedniji i isplativiji energetski model

Najvažnija pozitivna promjena u zakonu odnosi se na energetske zajednice obnovljivih izvora energije (ZOE), koje sada imaju jasnije definirane pravne okvire. Ovaj model omogućava građanima da se udružuju i zajednički proizvode, dijele i koriste energiju, čime se smanjuju troškovi i povećava energetska sigurnost.
Pravednija raspodjela energije – ZOE omogućuju građanima da zajedno investiraju u solarne elektrane i dijele proizvedenu energiju, čime se smanjuje ovisnost o centraliziranim opskrbljivačima i mrežnim troškovima.

Lokalna energetska neovisnost – Umjesto da svaki pojedinac snosi teret promjena u zakonu samostalno, energetske zajednice omogućuju kolektivnu otpornost na promjene u regulativi i energetskom tržištu.
Jednostavniji pravni okvir – Ukidanje nejasne definicije ZOE kao energetske djelatnosti i uvođenje registra čini proces osnivanja energetskih zajednica transparentnijim i administrativno jednostavnijim. To znači da će građani lakše moći osnivati i upravljati svojim zajednicama.

Zaključak – Novi modeli za novu energetsku budućnost

Iako predložene izmjene Zakona donose određene izazove, one ujedno potiču građane i lokalne zajednice da traže inovativna rješenja. Energetske zajednice obnovljivih izvora energije nude konkretan odgovor na novonastalu situaciju – omogućuju građanima da proizvode i dijele energiju na način koji smanjuje troškove i povećava njihovu energetsku neovisnost.

Uz sve veći pad cijena solarne opreme i rastuću svijest o važnosti lokalne energetske neovisnosti, budućnost obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj i dalje ostaje svijetla. Građani sada imaju priliku ne samo prilagoditi se novim pravilima, već i iskoristiti ih za stvaranje održivijeg, pravednijeg i otpornijeg energetskog sustava.
Koji od ovih pogleda će te vi izabrati, isključivo ovisi o vama…