Svatko može pomoći u spašavanju dupina, evo kako

Institut Plavi svijet već više od trideset godina prati i proučava populaciju dobrih dupina na području Jadrana. To je i najdulje kontinuirano istraživanje te populacije u cijelom Sredozemlju, ali i jedno od najduljih na svijetu. Njihova je zasluga u očuvanju te zaštićene vrste morskih sisavaca nemjerljiva.

Svaki izlazak na pučinu u lošinjskom arhipelagu mogućnost je za susret s veselim društvom dobrih dupina. Prizori su to za pamćenje.

- Danas smo vidjeli desetak dupina. Velika grupa, imamo majku s mladunčetom, nekoliko mladih dupina i velikog mužjaka. On ide za jednom ženkom jer bliži se sezona parenja. Raspoznajemo ih po leđnoj peraji, prepoznajemo ih jer smo sve njih već vidjeli prošle godine - kaže Jeroen Bogs iz instituta Plavi svijet za HRT.

Na području Lošinja živi rezidentna skupina od 200-tinjak dobrih dupina. Djelatnici i volonteri instituta raspoznaju ih sve. 

- Ta populacija je jedna od najistraženijih populacija Europe i svijeta s obzirom na to da životinje koje ovdje istražujemo pratimo kroz već četiri generacije. Dakle, poznajemo mame, tate, bake, prabake - tvrdi Draško Holcer iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.

Navodi da katalog životinja koji imaju broji preko 3500 životinja.  

- Dakle, s ponosom i zadovoljstvom možemo reći da smo kroz 30 plus godina upoznali sve životinje - dodaje.

U cijelom Jadranu živi ih oko 10 tisuća. Imaju izrazito važnu ulogu u morskom ekosustavu.

- Zato što su oni na vrhu hranidbenih lanaca i zdravlje predatora odražava zdravlje čitavog morskog eko sustava. Osim toga, oni borave i na površini i na dnu i jako puno sudjeluju u prenošenju nutrijenata s dna na manje dubine - kaže predsjednica Instituta Jelena Basta.

Zato se proučava što ih ugrožava, obučavaju se timovi za spašavanje dupina te se prati njihovo kretanje. U tome može pomoći i svatko od nas - putem aplikacije Marine Ranger.

- Svatko tko imalo boravi na moru trebao bi je skinuti. Ona služi da se svaki 'sighting' dupina može prijaviti. Zahvaljujući tome svaki građanin može pridonijeti toj znanosti - ističe Sven Amančić, student Zaštite prirode Sveučilišta Primorska, Slovenija.