U DALMACIJI Najveća sunčana elektrana i vjetroelektrana pokrit će 100.000 domova
Ukupna vrijednost investicije iznosi oko 70 milijuna eura
Priprema se zemljište za skori početak izgradnje najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj – SE Korlat, na lokaciji nedaleko od Benkovca u Zadarskoj županiji. Ukupna vrijednost investicije iznosi oko 70 milijuna eura, a elektrana će, najavljuju u HEP-u, početi s radom iduće godine.
SE Korlat, snage 75 megavata i očekivane godišnje proizvodnje od 165 milijuna kilovatsati, činit će s postojećom vjetroelektranom Korlat obnovljivi hibridni Energetski park Korlat koji će zadovoljiti potrebe za električnom energijom čak 100.000 kućanstava, piše Večernji list.
Izgradnja elektrane financira se kreditima ugovorenim s EBRD-om i Europskom investicijskom bankom, osiguranim jamstvima Vlade. U idućoj fazi na istoj će se lokaciji instalirati baterijski sustav za pohranu energije i nova sunčana elektrana instalirane snage od 40 megavata.
Krajem prošle godine HEP je otvorio još jedno gradilište sunčane elektrane, na otoku Unije, koja će u značajnoj mjeri pokriti potrebe otoka za električnom energijom. Uz sunčanu elektranu razmatra se i izgradnja baterijskog spremnika, koji bi, kako pojašnjavaju, akumulirao višak proizvodnje. Već danas oko 70 posto HEP-ove proizvodnje električne energije dolazi iz izvora koji ne emitiraju ugljični dioksid.
Osim Korlata i Unija, aktivno je još šest gradilišta HEP-ovih sunčanih elektrana. Najbliže je početku redovnog rada sunčana elektrana Jambrek, snage pet megavata, izgrađena kod Vinice u Varaždinskoj županiji. U probni rad uskoro kreće sunčana elektrana Črnkovci od 8,5 megavata, smještena u poslovnoj zoni općine Marijanci kod Donjeg Miholjca. To je prva od 20 elektrana koja se gradi na temelju sporazuma o suradnji koje je HEP sklopio s jedinicama lokalne samouprave.
Prema istom poslovnom modelu, u tijeku je izgradnja i sunčane elektrane Lipik snage pet megavata. Sunčana elektrana Radosavci, priključne snage 9,9 megavata, na području grada Slatine, izgrađena je u cijelosti, osim priključka na mrežu, a u izgradnji su još SE Dugopolje od 10 megavata i SE Čakovec snage 8,5 megavata. U izgradnji je i prvih devet elektrana iz novog investicijskog ciklusa u kojem će HEP na krovove svojih zgrada postaviti novih 108 integriranih sunčanih elektrana. Dosad je u funkciji 65 takvih elektrana, piše Večernjak.
Sve to realizira se u skladu s razvojnom strategijom HEP-a za razdoblje do 2030. godine s pogledom na 2050. do kada HEP, u skladu s ciljevima EU, planira dekarbonizirati svoj ukupan poslovni portfelj. Već danas oko 70 posto HEP-ove proizvodnje električne energije dolazi iz izvora koji ne emitiraju ugljični dioksid.
Kao prijelazni cilj, HEP do 2030. namjerava povećati udjel obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju za 50% i u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima godišnju proizvodnju iz obnovljivaca povećati sa 6 na 9 milijardi kilovatsati u odnosu na baznu 2017.
Unatoč intenzivnim ulaganjima u sunce i vjetar, u narednom razdoblju najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a ostat će hidroelektrane u čiju je rekonstrukciju i revitalizaciju dosad uložio nešto više od trećine od planiranih 600 milijuna eura. Rezultat tog investicijskog ciklusa bit će produljenje životnog vijeka, efikasnija proizvodnja i povećanje ukupne snage 12 hidroelektrana za 180 megavata i godišnje proizvodnje za čak 350 milijuna kilovatsati.
Pri kraju je prva faza revitalizacije HE Senj, a u pripremi su projekti revitalizacije HE Varaždin, HE Rijeka i HE Orlovac. Ove godine počet će i izgradnja Retencije Drežničko polje. Od projekata izgradnje novih hidroelektrana, najvažniji je dogradnja Hidroenergetskog sustava Senj (HES Kosinj i HE Senj 2). S ukupnim povećanjem snage od 412 megavata i ulaganjima od oko 500 milijuna eura, to je najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske.
U Lici je u tijeku i izgradnja male hidroelektrane Otočac, snage 1,5 megavata, a u planu je izgradnja male hidroelektrane Peruća. U budućnosti će za prihvat viška energije iz obnovljivih izvora trebati osigurati spremanje energije, a HEP te aktivnosti razvija u tri pravca koji uključuju reverzibilne hidroelektrane, baterijske spremnike i zeleni vodik.
Najznačajniji je projekt Reverzibilne hidroelektrane Blaca, projektirane snage oko 500 megavata. U razvoju je i projekt crpne hidroelektrane Vinodol snage oko 150 megavata. U pripremi je dokumentacija za sedam projekata baterijskih spremnika energije, a u planu je i nekoliko projekata elektrolizatora vodika na lokacijama postojećih termoelektrana.
Od dosad najvećeg investicijskog plana HEP grupe s više od 800 milijuna eura u 2025., preko 500 milijuna eura odnosi se na ulaganja u djelatnosti prijenosa i distribucije električne energije, dakle u mrežu. Značajan dio investicija sufinancirat će se bespovratnim sredstvima iz NPOO-a.