Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Unsplash Uzorci DNK pokazali da u Hrvatskoj nema križanja vukova i pasa

Uzorci DNK pokazali da u Hrvatskoj nema križanja vukova i pasa

'Life wild wolf'

U sklopu projekta 'Life wild wolf - Konkretne akcije za očuvanje vukova divljima u antropogenim krajobrazima Europe', kojeg provode Hrvatski lovački savez (HLS) i Veterinarski fakultet (VEF) provedeno je opsežno prikupljanje uzoraka DNK kako bi se utvrdila prisutnost križanaca vukova i pasa.

U 300 prikupljenih i analiziranih uzoraka nisu otkriveni križanci prve generacije vuka i psa, kao ni životinje koje bi bile ishod križanja vukova i križanaca. Na temelju 225 uzoraka kvalitetnih za prepoznavanje vrsta i pojedinih jedinki detektirana su 182 uzorka s vučjim genom, a ukupno je prepoznato 85 genetički različitih jedinki vukova.

Ovaj se broj ne odnosi na veličinu populacije vuka u RH, već je rezultat prikupljenih uzoraka DNK., jer je za potpuniju sliku brojnosti vukova potrebno prikupiti tri puta više uzoraka. Analiza je dokazala i prisutnost uzoraka čagljeva, lisica i pasa koji borave na istom području kao i vukovi. Najviše prikupljenih uzoraka bilo je s područja Gorskog kotara, Žumberka i Splitsko-dalmatinske županije na koju je posebno stavljen naglasak zbog povijesnih događaja križanja vukova i pasa.

'Projekt prikupljanja uzoraka trajao je od rujna 2023. godine, a u akciju su bili uključeni lovci, djelatnici zaštićenih područja i zainteresirani dionici kao što su planinari. Naime, uključivanje lokalne zajednice, posebno iskusnih ljudi, u praćenje ove velike zvijeri ključno je za postizanje što boljih rezultata i njihovo informiranje o stanju vrste. Danas u Hrvatskoj postoji mreža Tragača koja se i dalje razvija, a omogućit će spoznaje s terena na temelju kojih je moguće donijeti bolje odluke za upravljanje populacijom vuka',  navode iz Hrvatskog lovačkog saveza.

Ovaj projekt se također provodi i u Njemačkoj, Švedskoj, Češkoj, Sloveniji, Italiji, Grčkoj i Portugalu, na područjima rasprostranjenosti sedam populacija vukova, u kojima se vukovi šire i/ili opstaju u naseljenim područjima. Petogodišnjim projektom se želi postići uravnoteženo dugoročno očuvanje vukova i upravljanje potencijalno kritičnim situacijama koje se javljaju u krajolicima Europe u kojima dominiraju ljudi.

Glavni cilj projekta je poboljšati uvjete suživota vukova i ljudi u blizini naseljenih područja, bez gubitka ekološke uloge i kulturnog identiteta divljih vukova, te lokalnih zajednica.

Vaša reakcija na temu