ZABRINJAVAJUĆE Nestaje posidonija

Nakon periski, koje su gotovo izumrle, nestanak prijeti i livadama posidonije, zaštićene morske cvjetnice. Njihov je neprijatelj - čovjek. Naime, zbog turizma, sidrenja, koćarenja i različitih intervencija na obali - staništa te ugrožene vrste na nekim područjima već su potpuno nestala, javlja HRT.

Na južnoj strani Paklinskih otoka već drugu godinu Javna ustanova More i krš prati stanje livada posidonije. Nažalost, u uvalama gdje se sidra slobodno obaraju - dno je posve ogoljeno.

- Inače je zabranjeno sidrenje na posidoniji, ali sidro kad se baci u posidoniju, ono čupa njezine čuperke, uglavnom čupa cijelu posidoniju, a njoj treba mnogo vremena da se obnovi, zbog toga nastaju kao brazde iščupane posidonije dole na dnu, narušava se teren, smanjuje se biološka raznolikost, ističe viši kustos Prirodoslovnog muzeja Split Josip Boban.

Paklenski otoci, kao zaštićeni krajobraz i područje europske ekološke mreže Natura 2000, istodobno su i meka za nautičare, time i pravo mjesto za praćenje suživota čovjeka i posidonije.

Znanstvenici broje listove, gustoću čuperaka, iščupane podanke.

- Najbolje rješenje za očuvanje posidonije je uvesti red, dakle treba postaviti priveze putem plutača i na način da se minimalno zahvaća morsko dno, dakle postoje ekološki sidreni sustavi koji se mogu lako izvesti i koji u svijetu se već desecima godina koriste, ističe oceanografkinja u JU 'More i krš' Jelena Kurtović Mrčelić.

Livade posidonije najvažniji su priobalni ekosustav u Sredozemnom moru. Morska su pluća, 1 četvorni metar ove cvjetnice proizvede čak 14 litara kisika na dan! Posidonija je i stanište 400 biljnih i 1000 životinjskih vrsta. U travkama se razmnožavaju, polažu jajašca i skrivaju: spužve, zvjezdače, brancini, pirke, škarpuni... s razlogom posidonija nosi ime grčkog boga mora Posejdona.