Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), s europskim udruženjima SolarPower Europe i WindEurope, uputili su zajedničko pismo Europskoj komisiji u kojem upozoravaju na ozbiljnu krizu u hrvatskom energetskom sektoru.
Dok Vlada RH postupno ukida subvencije za cijene električne energije građanima i poduzetnicima, razvoj obnovljivih izvora, jedinog trajnog rješenja za niže račune i smanjenje uvoza, potpuno je zaustavljen. Hrvatska je već podvrgnuta postupku zbog povrede prava EU zbog kašnjenja u provedbi Direktiva o OIE ciljevima (RED II i RED III), koje nisu tek propis na papiru, već mehanizam za osiguravanje energetske sigurnosti i neovisnosti što je od strateškog interesa za Hrvatsku i njezine građane.
Potpisnici pisma pozivaju Europsku komisiju da iskoristi sve instrumente i zatraži od Vlade RH hitne mjere: donošenje naknade za priključenje od 0 €/kW, otvaranje tržišta uravnoteženja za OIE te uključivanje elektrifikacije i skladištenja energije u nacionalne planove. U ovom trenutku blokirano je 60 projekata ukupne snage 3,5 GW (solarne, vjetroelektrane, geotermal te baterijski sustavi), vrijednih više od tri milijarde eura. Za te je projekte državi već uplaćeno 25 milijuna eura kroz energetska odobrenja, prvi u nizu dokumenata koji se plaćaju, a koja zbog blokade počinju istjecati krajem ove godine. Time projekti nepovratno gube uplaćeni novac, dok lokalne zajednice gube značajne prihode koji bi im pripali od realizacije OIE projekata na njihovom području. Istodobno, propušta se prilika da domaća industrija sklapa s proizvođačima OIE dugoročne ugovore o kupnji energije, kojima bi osigurala povoljnije tržišne uvjete i time povećala svoju konkurentnost na europskom i svjetskom tržištu.
Naknada za priključenje – kočnica koja blokira investicije
Razvoj novih projekata većih od 10 MW zaustavljen je od 2022. jer HERA nije odredila naknadu za priključenje na prijenosnu mrežu. Umjesto toga, HOPS pokušava troškove modernizacije mreže, planirane prije desetak godina i nevezane za nove projekte, prebaciti na OIE projekte. Na taj način projekti poskupljuju 30 do 40 % čime postaju neisplativi. Takav model financiranja mreže nije europska praksa, 80% država članica EU oslanja se na EU fondove i državni proračun, a ne na proizvođače. Ministar gospodarstva još je u ožujku najavio naknadu od 0 €/kW i fleksibilne ugovore za poticanje ulaganja u baterijska skladišta, ali to obećanje još nije ispunjeno.
Ako se ništa ne poduzme, čak 2,5 GW projekata bit će napušteno već idući tjedan kad prime rješenje HOPS-a, što bi značilo povlačenje tvrtki s hrvatskog tržišta i gubitak milijunskih investicija koje bi trajno smanjile cijenu energije u zemlji, naglašavaju iz OIE-a.
Nefunkcionalno tržište uravnoteženja i propuštena elektrifikacija
Hrvatsko tržište uravnoteženja trenutačno je nefunkcionalno. HEP Proizvodnja, kao podružnica državne tvrtke HEP d.d., u praksi je jedini pružatelj usluga uravnoteženja, dok je HOPS, koji bi morao osigurati tržišnu nabavu, također u vlasništvu HEP-a, što stvara očiti sukob interesa i narušava tržišno natjecanje. Iako su solarne i vjetroelektrane tehnički sposobne pružati usluge uravnoteženja, njima se onemogućava sudjelovanje. Zbog toga HOPS često aktivira iznimno skupe usluge po maksimalnim cijenama, čak i u satima kada je proizvodnja iz OIE visoka. Takva praksa predstavlja povredu načela EU prema kojem usluge uravnoteženja moraju odražavati stvarne troškove operatora mreže.
Uz to, Hrvatska nema ozbiljan plan elektrifikacije. U 2022. udio obnovljive energije u prometu bio je tek 2,4% (od čega svega 0,2% električne energije iz OIE), a cilj do 2030. iznosi samo 5,8% – višestruko manje od europskih ambicija. Elektrifikacija željeznice, koja bi mogla značajno smanjiti emisije i ubrzati tranziciju, ostaje neiskorišten potencijal.
'Zaključak je jasan: bez hitne deblokade OIE projekata Hrvatska će izgubiti investicije, povećati uvoz fosilne energije, koji već sada prelazi 25% i promašiti europski i svoj cilj da do 2030. najmanje 42,5% potrošnje energije dolazi iz obnovljivih izvora', naglašavaju iz OIE-a.
Zajedničko pismo Obnovljivih izvora energije Hrvatske i organizacija SolarPower Europe i WindEurope – poziv na djelovanje za zaštitu razvoja energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj
'Poštovana gđo Ribera, poštovani g. Jørgensen,
obraćamo vam se u ime Obnovljivih izvora energije Hrvatske, zajedno s organizacijama SolarPower Europe i WindEurope, kako bismo istaknuli hitna pitanja i ozbiljnu zabrinutost u vezi sa stanjem u hrvatskom sektoru energije iz obnovljivih izvora.
Za Hrvatsku su trenutačno u tijeku postupci zbog povrede prava EU-a zbog kašnjenja u provedbi direktiva RED II i RED III. Ta kašnjenja, zajedno s odgođenim ažuriranjem Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP), odražavaju izostanak jasne politike energetske tranzicije. Europska komisija također je izričito potvrdila zaostajanje Hrvatske na ovom području u svom Izvješću za Hrvatsku za 2025. godinu.
U trenutku kada EU nastoji ubrzati uvođenje obnovljivih izvora energije, Hrvatska se kreće u suprotnom smjeru: veliki projekti blokirani su godinama, povjerenje investitora je narušeno, a sustavni poremećaji na tržištu uravnoteženja potkopavaju pošteno tržišno natjecanje. Ako se ne poduzmu hitne mjere, milijarde eura planiranih ulaganja u obnovljive izvore energije bit će izgubljene, što će ugroziti i doprinos Hrvatske klimatskim i energetskim ciljevima EU-a za 2030. godinu, kao i konkurentnost njezina gospodarstva.
Ključni zahtjevi prema Vladi Republike Hrvatske
Pozivamo vas da od Vlade Republike Hrvatske zatražite da:
bez odgode deblokira razvoj projekata tako da obveže Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju na usvajanje jedinične naknade za priključenje do 15. rujna 2025., čime bi se okončala blokada projekata iznad 10 MW (ta je naknada zakonski trebala biti određena još u rujnu 2022. godine); spriječi prebacivanje troškova sustavnih ulaganja u mrežu na investitore i osigura da se proširenje mreže financira u skladu s načelima EU-a, posebno kada je riječ o prekograničnim projektima i projektima sigurnosti opskrbe; zajamči transparentna i konkurentna tržišta uravnoteženja tako da ih otvori proizvođačima energije iz obnovljivih izvora, provede obračun odstupanja koji odražava stvarne troškove, i riješi strukturni sukob interesa javnog poduzeća u energetskom sektoru; integrira baterijsko skladištenje energije i elektrifikaciju u nacionalno planiranje, usklađivanjem hrvatskog NECP-a i desetogodišnjih planova razvoja mreže s klimatskim ciljevima EU-a, te osigura da ulaganja u LNG terminale i plinovode ne potisnu napore za razvoj elektrifikacije.
Ovo nisu apstraktna pitanja. Prevladavajuća pravna nesigurnost već je dovela do povlačenja nekoliko europskih kompanija s hrvatskog tržišta. Dodatnih 2,5 GW projekata obnovljivih izvora energije bit će napušteno ako se jedinična naknada za priključenje ne odredi do idućeg tjedna, što će dovesti do daljnje reputacijske štete za Hrvatsku i gubitka povjerenja investitora.
U ožujku 2025. godine, ministar gospodarstva najavio je da će jedinična naknada za priključenje biti 0 €/kW te da će se investitorima ponuditi fleksibilni ugovori kako bi se potaknula ulaganja u baterijske kapacitete za skladištenje energije. To se obećanje sada mora ispuniti bez odgađanja.
Proizvođači energije iz obnovljivih izvora isključeni su iz tržišta uravnoteženja, dok se ostalim sudionicima na tržištu naplaćuju pretjerani troškovi koje nameće monopolni pružatelj usluga.
Riječ je o ozbiljnom regulatornom neuspjehu. Bez hitne intervencije Hrvatska će izgubiti planirani portfelj ulaganja u obnovljive izvore energije, dodatno povećati ovisnost svog energetskog sustava o uvozu fosilnih goriva i dovesti u pitanje vlastiti doprinos Europskom zelenom planu. Stoga pozivamo Europsku komisiju da bez odgode ovo pitanje uputi Vladi Republike Hrvatske te upotrijebi sve raspoložive mehanizme kako bi se osigurala usklađenost s pravom EU-a i politikama EU-a usmjerenima energetskoj sigurnosti i dekarbonizaciji', stoji u pismu.