Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Zašto je energija vjetra najbolja za Hrvatsku?
Promo Piše: Sponzorirani sadržaj

Zašto je energija vjetra najbolja za Hrvatsku?

Donosimo pozitivne strane vjetroelektrana

U šumi informacija koje kolaju društvenim mrežama, portalima i ostatkom medijskog prostora ponekad je teško razabrati one vjerodostojne, pogotovo o temama kao što su proizvodnja i opskrba  električne energije. Radi se o temama  od vitalnog značaja za razvoj država, ali i za budžete osobnih kućanstava. 

Iako je većina nas svjesna klimatskih promjena uzrokovanih (pre)velikim korištenjem fosilnih goriva i razumijemo nužnost okretanja obnovljivim izvorima energije, zamjetan je otpor većem razvoju obnovljivih izvora energije, pogotovo vjetroelektrana. Razlozi su razni, od lakonskog 'kvare mi pogled', straha od narušavanja prihoda od turizma, zabrinutosti za okoliš do nasjedanja na propagandu o nepotrebnim promjenama i stava 'neka to drugi rade'.

U ovom članku prikazat ćemo neke pozitivne strane vjetroelektrana:

Hrvatska pola svoje električne energije dobiva od termoelektrana

Polovica sveukupne električne energije koju Hrvatska potroši na godišnjoj razini dolazi uvozom ili se proizvodi u termoelektranama na fosilna goriva. Energiju koju ne proizvodimo sami uvozimo uglavnom iz susjednih država - Srbije i Bosne i Hercegovine. One svoju električnu energiju mahom proizvode na najgori mogući način za okoliš - iz termoelektrana na ugljen, čime dalekosežno i dugoročno truju zrak koji udišu milijuni ljudi. Odredbama Europske unije, Hrvatska, kao i druge države članice, mora postupno smanjivati svoje kapacitete termoelektrana. Problem nastaje kada se postavi pitanje - kako nadomjestiti izgubljenu energiju? Uvoznu energiju i kapacitete termoelektrana nije moguće jednostavno zamijeniti nekim drugim tehnologijama - velike hidroelektrane je trenutno teško napraviti zbog nepovoljnog utjecaja na okoliš i rijeke i imovinsko-pravne probleme, nove nuklearne elektrane sigurno neće biti prihvatljive ni jednoj općini ili gradu, a solarna energija je problematična u tako velikom obujmu.

Vjetroelektrane građene prema propisima nemaju negativne posljedice na okoliš

Proces gradnje vjetroelektrana, kao i sve druge energetske infrastrukture, zahtijeva opsežna istraživanja prije nego li se uopće krene s radovima. Proučavanje utjecaja na okoliš traje nekoliko godina i prolazi javni uvid, a često se provodi i post-monitoring nakon gradnje kako bi se izbjegli svi negativni aspekti. Područje na kojem se grade ne ograđuje se pa su dostupne za planinare, izletnike, lovce, pastire…

Vjetroelektrane zauzimaju najmanje prostora

Suprotno uvriježenom mišljenju korištenje prostora prilikom iskorištavanja energije vjetra izuzetno je ekonomično. Samo jedna moderna turbina ima snagu od 6 do 7 MW, a zauzima površinu od cca 400 m2. Ako bi istu količinu energije koju ona proizvede išli zamijeniti solarima, trebali bismo površinu od minimalno 10 ha ili 100.000 m2 koji se moraju poravnati i ograditi. Velike elektrane preko 50 MW kakve su potrebne Hrvatskoj zauzimaju i proporcionalno više prostora.

Konkurencija na energetskom tržištu koristi krajnjim potrošačima

Zajamčene tarife za električnu energiju više ne postoje. što znači da svi proizvođači moraju prodavati električnu energiju na tržištu. Što je više proizvođača ponuda će biti veća, a samim time će i cijena energije biti manja. To je jedini način da se cijene električne energije stabiliziraju bez da se šteti nacionalnim energetskim tvrtkama kao što je trenutna praksa. 

Izgradnja vjetroelektrana unapređuje čitavu energetsku infrastrukturu

Kako bi se spojile na mrežu vjetroelektrane moraju o svom trošku izgraditi i unaprijediti energetsku mrežu što stvara preduvjet i za razvoj drugih energetski intenzivnih industrija. Tako se stvaraju visokoobrazovana i visoko plaćena radna mjesta. Zakonski su propisani i iznosi koje svake godine takvi pogoni moraju platiti općinama na čijem se području nalaze što predstavlja značajne prihode za manje ruralne općine.

I najvažnije - energetska neovisnost

Hrvatska obiluje prirodnim resursima za proizvodnju energije. Takva proizvodnja je otporna na geo-politička kretanja poput ratova i  pandemija jer nitko ne može zaustaviti sunce i vjetar, odnosno ne postoji ventil koji netko može zavrnuti ili ucjenjivati nas. Stabilne i niske cijene električne energije za gospodarstvo i kućanstva na dugi rok mogu dati samo izvori koji su neovisni o uvozu energenata.

Vaša reakcija na temu