Zeleni telefon zaprimio 77 prijava do kraja lipnja, u srpnju još niz vezanih uz brod s azbestom u Splitu

Fotogalerija (5)

Tijekom prvih šest mjeseci 2025. preko Zelenog telefona zaprimljeno je ukupno 77 prijava koje se odnose na različite okolišne probleme.

'Tijekom srpnja pristiglo je još više od 20 novih prijava, uključujući niz vezanih uz dolazak broda Moby Drea u splitsko Brodogradilište. Dok komuniciramo s nadležnim institucijama i tražimo informacije o mjerama zaštite okoliša i sigurnosti za ljude, pripremili smo polugodišnji izvještaj koji daje pregled prijava i problema koje građani prijavljuju', istaknuli su iz udruge Sunce. 

Od ukupnog broja zaprimljenih prijava, naveli su, do kraja lipnja riješeno je njih 44, što je 57 %. Ovaj postotak rješavanja pokazuje prostor za daljnje unaprjeđenje, osobito u složenijim slučajevima koji uključuju nadležne institucije i dugotrajnije upravne postupke.

Najčešće prijavljeni slučajevi 

Daleko najviše prijava - 21 (27%) - odnosilo se na otpad, što potvrđuje da je neadekvatno gospodarenje otpadom i dalje ključni okolišni izazov u regiji. Slijedi 18 (24%) prijava vezanih uz more, koje uključuju onečišćenje morskog okoliša.

Pitanja zelenih površina (12 prijava / 16 %) također su se istaknula, dok su teme poput voda, životinja, šuma, buke i zraka bile rjeđe, no jednako važne s aspekta zaštite okoliša. 

Najveći broj prijava zabilježen je u siječnju i svibnju. Trend se nastavlja i u lipnju, što se može povezati s početkom turističke sezone kada dolazi do porasta osjetljivosti na onečišćenja mora. Svatko tko primijeti onečišćenje mora dužan je odmah o tome obavijestiti nadležne službe i građani to zaista ozbiljno shvaćaju. 

'S obzirom da je turistička sezona pred nama, podsjećamo da je o onečišćenju mora potrebno obavijestiti: nadležnu lučku kapetaniju ili njezine ispostave (za onečišćenja od strane fizičkih osoba, vlasnika ili zapovjednika brodova/brodica); županijski centar 112 (za iznenadna onečišćenja mora i izvanredne prirodne događaje u moru koje propisuje nacionalni plan).

Potrebno je navesti točan datum i vrijeme onečišćenja, lokaciju (po mogućnosti GPS koordinate) te podatke o mogućem izvoru onečišćenja (npr. vrsta i registracija broda, ime plovila, podaci o vlasniku ili zapovjedniku), a ako je moguće, dostaviti i foto ili video dokumentaciju', naveli su iz Sunca. 

Slučaj sječe kestena u Gundulićevoj ulici u Splitu

U siječnju su zaprimili prijavu uništavanja drvoreda u Gundulićevoj ulici u Splitu. Prema dojavi građana, nekoliko stabala uklonjeno je zbog radova u sklopu 'Projekta poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Split - Solin'. 

'Prilikom iskopa u Gundulićevoj ulici oštećeni su korijeni šest stabala kestena, visokih do 15 metara. Unatoč jasnim odredbama GUP-a Grada Splita o zaštiti zelenila, uključujući konkretno drvored u Gundulićevoj ulici, tvrtka Parkovi i nasadi d.o.o. uklanja šest stabala, uz objašnjenje da su zbog oštećenja korijenskog sustava postala nestabilna i opasna za prolaznike i promet.

Udruga Sunce uputila je dva zahtjeva za pristup informacijama, no iz zaprimljenih odgovora nije jasno temeljem kojih je akata i stručnih metoda procijenjeno da stabla predstavljaju prijetnju, niti je dostavljena dokumentacija o eventualnim razmatranim preventivnim mjerama. Investitor, Vodovod i kanalizacija Split, rekao je nadoknaditi štetu sadnjom novih stabala.

Smatramo da u cijeloj priči izostaje i ključna komponenta - valorizacija stabala. Stabla u gradu nisu samo estetski ukras, ona su ključni elementi za očuvanje kvalitete zraka, smanjenje buke, regulaciju temperature i ublažavanje posljedica klimatskih promjena.  Iako su kesteni bili formalno zaštićeni GUP-om, nije procijenjena njihova ekološka i financijska vrijednost, niti je utvrđena visina nastale štete. U zemljama poput Švicarske ili Velike Britanije, šteta se jasno vrednuje. Primjerice, sječa stabla u urbanim sredinama može rezultirati novčanom kaznom od više desetaka tisuća eura po stablu, ovisno o vrsti, veličini i starosti stabla.

Bez uvođenja takvog standardiziranog pristupa i u Hrvatskoj, gubi se mogućnost konkretne financijske odgovornosti, a zelenilo će i dalje biti kolateralna žrtva građevinskih radova, proširenja parking zona i slično.

Na panel-raspravi u organizaciji Permakulture Dalmacija 12. lipnja bivši dogradonačelnik Bojan Ivošević rekao je da su stanari sadili kestene oko cijevi te da nije bilo izbora u ovom slučaju. Sunce je tad jasno istaknulo da je neprihvatljivo što građani nisu bili pravovremeno informirani o posljedicama radova kao ni uključeni u raspravu koja bi omogućila davanje konstruktivnih prijedloga za preventivne mjere. Umjesto da smo se bavili preventivnim mjerama, izgubljeno je vrijeme naših zaposlenika i zaposlenika Grada te njegovih ustanova na prepiske nakon navodno neizbježne nastale štete. 

Ovaj slučaj jasno pokazuje koliko je nužno: uspostaviti sustavnu i transparentnu zaštitu urbanog zelenila, gdje će svaki zahvat biti popraćen stručnom procjenom i valorizacijom stabala; uvesti standardizirane metode procjene ekološke, estetske i financijske vrijednosti stabala kako bi se mogla utvrditi visina štete i osigurati odgovornost investitora i izvođača radova; osigurati pravovremenu i jasnu komunikaciju s građanima kako bi se spriječile nepotrebne nesuglasice i gubitak povjerenja; izmijeniti postojeće procedure i zakonske okvire kako bi se zaštitilo zelenilo od neodgovornih zahvata u budućnosti', istaknuli su predstavnici udruge.

Najavili su ujedno kako će nastaviti pratiti projekt i zagovarati uspostave standarda valorizacije gradskog zelenila te izmjene procedura u budućim infrastrukturnim zahvatima kako bi se spriječile slične situacije.

Suradnja u Mreži Zelenih telefona

U prvih šest mjeseci rada Zelenog telefona Sunca većina prijava stigla je s područja Splitsko-dalmatinske županije (80%), dok je manji broj zaprimljen iz Dubrovačko-neretvanske županije (4%). Primjetan je rastući trend prijava iz drugih županija, čak 16%. 

'To nam ukazuje da naše komunikacijske kampanje zaista dopiru do šire javnosti te jačaju vidljivost i povjerenje u rad Zelenog telefona i izvan područja koje primarno pokrivamo. Sunce je članica Mreže zelenih telefona te pokriva područje Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije. 

Bez obzira na županiju iz koje dolazi prijava, trudimo se savjetovati sve građane koji nam se obrate te proslijediti informacije nadležnim organizacijama unutar Mreže zelenih telefona, kako bi prijava bila pravovremeno i učinkovito obrađena. Podsjećamo da mrežu čine organizacije iz cijele Hrvatske koje zajednički pružaju podršku građanima. Tako se u drugim županijama možete obratiti ovim udrugama: Šibensko-kninska županija - Ekološka udruga Krka-Knin - ekoloska.udruga.krka@si.t-com.hr; Zadarska županija - Eko Zadar - desk@ekozadar.hr; Primorsko-goranska županija - Žmergo - zelenitelefon@zmergo.hr; Istarska županija - Zelena Istra - irena.burba@zelena-istra.hr, zelena-istra@zelena-istra.hr; Grad Zagreb, Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka, Brodsko-posavska, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija - Zelena akcija - zeleni-telefon@zelena-akcija.hr, jasna@zelena-akcija.hr; Karlovačka i Ličko-senjska županija - Eko Pan - eko_pan@inet.hr; Međimurska, Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija - Nobilis – zeo.nobilis@ck.t-com.hr, zeleni.telefon@yahoo.com; Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija - Zeleni Osijek - zeleniosijek@zeleni-osijek.hr.

Podrška Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Projekt 'Zeleni telefon - Posudi svoj glas okolišu!' i u 2025. sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, i to treću godinu zaredom. Ova podrška, prema tvrdnjama iz Sunca, omogućuje održivost servisa i nastavak kvalitetnog rada s građanima i institucijama.

'Prva polovica 2025. pokazala je kako građani i dalje aktivno koriste Zeleni telefon kao alat za prijavu problema u okolišu, čime doprinose njegovoj zaštiti i očuvanju. Zeleni telefon ostaje važan alat u zaštiti okoliša kroz suradnju građana i organizacija civilnog društva. U narednom razdoblju nastavit ćemo rad na što učinkovitijem odgovoru na prijave, daljnjem jačanju suradnje s institucijama te educiranju javnosti o pravima i mogućnostima djelovanja.

Svaka prijava, svaka fotografija i svaki poziv mogu biti prvi korak prema čistijem, zdravijem okolišu. Hvala svima koji su dosad reagirali i nastavimo zajedno čuvati ono što nam je svima zajedničko', poručili su predstavnici udruge.