Svake godine u zemljama EU kardiovaskularne bolesti uzrokuju 1,7 milijuna smrti. Većina faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti može se spriječiti, a time i smanjiti broj oboljelih te posljedično i preminulih od ovih najsmrtonosnijih bolesti.
Po prvi put u povijesti EU ima kardiovaskularni plan, Safe Heart Plan, koji je temeljni dokument za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, ali i učinkovitije liječenje te smanjenje smrtnosti.
Detalji Plana, EU inicijative i uloge svake pojedine države članice pa tako i Republike Hrvatske, izneseni su danas na Konferenciji o kardiovaskularnom zdravlju u organizaciji prof. Romane Jerković Kraljić, izvjestiteljice Europskog parlamenta za kardiovaskularno zdravlje.
- Donošenje Plana je povijesno važan dokument, ali naš posao nije gotov. Zapravo, rekla bih, da tek počinje. Jer sad je pitanje kako ćemo ovu ambiciju i želju pretvoriti u konkretne rezultate za građane. Kako provesti Plan, koja je odgovornost EU, a koja od država članica te kako osigurati da ciljeve prate i adekvatna financijska sredstva. Uz rastuće troškove liječenja i starenje stanovništva, prevencija ne može biti odgovor na sva naša pitanja, ali može biti odgovor na mnoga. Ovo je investicija u održivost zdravstvenog sustava, o godinama kvalitetnog života koje možemo sačuvati našim građanima - iznijela je prof. Romana Jerković Kraljić.
Konferenciju o kardiovaskularnom zdravlju uvodno je otvorio Oliver Varhelyi, europski povjerenik za zdravlje, koji je pozvao na zajedničku odgovornost u kontekstu realizacije Plana te najavio prijedlog provođenja preventivnih kardiovaskularnih pregleda u svim zemljama članicama.
Neminovan utjecaj umjetne inteligencije na bolesti i zdravlje, istaknuo je prof. Thomas F. Luscher, predsjednik Europskog kardiološkog društva.
- Personalizirati prevenciju u tri dobne skupine; kod mladih, sredovječnih i starijih, to će biti važan alat koji trebamo implementirati. Također nam je potrebno fokusirati se na umjetnu inteligenciu koja će transformirati medicinu u narednih pet do deset godina. Stoga je prava incijativa personalizirana prevencija - istaknuo je.
Predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva, akademik Davor Miličić, istaknuo je kako se većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti pravilnim životnim navikama stoga se treba inzistirati na smanjenju ovisnosti o pušenju, smanjenu prisutnosti debljine u populaciji i poticanju na tjelesnu aktivnost.
- Nacionalni plan suzbijanja kardiovaskularnih bolesti bit će usuglašen s Europskim planom. Želimo da je sveobuhvatan, da ima naglašenu prevenciju te da ne zanemarimo dostupnost i jasnoću kardiologije koja mora biti dostupna građanima. U RH se smanjila kardiovaskularna smrtnost, u europskoj smo sredini, ali možemo i trebamo i nadalje mijenjati te brojke jer su kardiovaskularne bolesti najsmrtonosnije - iznio je akademik Davor Miličić.
Aktualan trenutak ključnim i prekretnicom smatra prof. Fausto J. Pinto, član Upravnog odbora NCD Alliance.
Većina kardiovaskularnih bolesti može se spriječiti i sada u Europi imamo šansu da idemo dalje i naprijed. Svi moramo raditi u istom smjeru i samo tako možemo unaprijediti brojke, ali i iznad svega živjeti duže i dobrom kvalitetom života.
Konferencija o kardiovaskularnom zdravlju poseban je dio posvetila prevenciji i komercijalnim odrednicama zdravlja kroz odvojenu diskusiju u kojoj su sudjelovali prof. Paul Dendale, prof. Sanja Musić Milanović, Ivo Rakovac, prof. Dijana Mayer i dr. Angel Gonzalez de la Fuente. U diskusiji na temu kako preporuke da postanu prakse svoja su mišljenja iznijeli prof. Viktor Peršić, dr. Ljiljana Ćenan, prim. Borka Pezo Nikolić, prof. Valerija Bralić Lang.
