Kada se govori o zlatnim rezervama neke države, najčešće se postavlja pitanje koliko ih ta zemlja uopće ima. No posljednji potezi europskih središnjih banaka pokazuju da je, osim količine, sve važnije i pitanje gdje se zlato nalazi i koliko mu je brzo moguće pristupiti u slučaju krize.
Tako je nizozemska središnja banka, De Nederlandsche Bank (DNB), nedavno premjestila oko 86 tona zlata iz New Yorka i Ottawe u London. Važno je pritom napomenuti da se ukupne nizozemske zlatne rezerve nisu povećale te i dalje iznose 612,4 tone. Promijenila se njihova lokacija, i to s ciljem povećanja dostupnosti zlata i bolje pripremljenosti za krizne situacije. Nizozemska je prodala u New Yorku oko 59 tona zlata i za približno istu količinu kupila zlato u Londonu, dok je više od 27 tona fizički premješteno iz Kanade i Sjeverne Amerike preko nizozemskog trezora u London.
S druge strane, Francuska je između srpnja 2025. i siječnja 2026. uklonila svoje preostalo zlato iz Federalnih rezervi u New Yorku. Iako je guverner Banque de Francea, François Villeroy de Galhau, tada rekao da taj potez nije politički motiviran, značajno je da odluke europskih institucija dolaze u razdoblju pojačane geopolitičke neizvjesnosti.
Zašto baš London?
Premještanje zlata u London pokazuje da cilj nije nužno vratiti sve rezerve u matičnu zemlju. London je jedno od najvažnijih svjetskih središta trgovanja fizičkim zlatom, a njegova velika likvidnost omogućuje da se zlatom u kriznim situacijama brzo raspolaže.
Bank of England jedan je od ključnih svjetskih centara za pohranu zlata. U njezinim trezorima nalazi se oko 400.000 zlatnih poluga, odnosno približno 5000 tona. Zlato koje se ondje čuva može promijeniti vlasnika bez fizičkog premještanja poluga iz trezora, što smanjuje potrebu za transportom i s njim povezane troškove i rizike.
Zlato zato nije samo imovina koju države žele imati, već i rezerva kojoj u kriznim situacijama mogu brzo pristupiti i po potrebi njome raspolagati. Kako ističe analitičar Oxford Economicsa Sebastien Tillett, središnje banke sve veću pozornost posvećuju tome gdje drže svoje rezerve i koju imovinu drže kako bi povećale otpornost i fleksibilnost rezervi.
Nije riječ samo o SAD-u
Premještanje zlata iz SAD-a ne znači nužno da europske središnje banke više ne vjeruju američkom financijskom sustavu. Stručnjaci smatraju da je mogućnost izravnog oduzimanja njihovog zlata malo vjerojatna.
Veća je briga mogućnost da bi u nekim izvanrednim okolnostima pristup zlatu pohranjenom u drugoj zemlji mogao biti otežan, primjerice zbog sankcija, zakonskih ograničenja ili političkih napetosti. Zato središnje banke danas ne gledaju samo koliko zlata imaju, već i gdje ga čuvaju i koliko brzo mogu doći do njega ako im zatreba.
Ovakav razvoj događaja dolazi nakon višegodišnjeg snažnog rasta potražnje središnjih banaka za zlatom. Prema istraživanju World Gold Councila za 2026. godinu, 89 posto upravitelja deviznih rezervi očekuje da će se globalne zlatne rezerve središnjih banaka povećati u sljedećih 12 mjeseci.
Zlato tako ponovno zauzima važno mjesto u strategijama upravljanja državnim rezervama, kao imovina koja može imati ulogu zaštite u kriznim razdobljima, ali i kao sredstvo diverzifikacije.
Što to znači za Hrvatsku?
Iako je riječ o potezima velikih europskih središnjih banaka, promjena načina na koji one upravljaju zlatom važna je i za zemlje poput Hrvatske. Pokazuje da se o zlatu sve više razmišlja ne samo kao o imovini koja treba očuvati vrijednost, već i kao o imovini kojom treba moći raspolagati kada za to postoji potreba.
Ta je tema relevantna i za građane koji posjeduju fizičko zlato. Kod kupnje zlatnih poluga ili zlatnika pitanje nije samo što kupiti, već i kako ih sigurno pohraniti te kako im pristupiti kada ih je potrebno prodati ili zamijeniti.
Od državnih rezervi do privatne imovine
Upravo zato način pohrane postaje važan dio priče o fizičkom zlatu. Vlasnik investicijskog zlata ima konkretnu imovinu u obliku zlatne poluge ili zlatnika, a njezino sigurno čuvanje dio je odgovornog upravljanja tom imovinom.
U Auro Domusu građanima su dostupne investicijske zlatne poluge i zlatnici renomiranih svjetskih kovnica i rafinerija, uz mogućnost stručnog savjetovanja o kupnji i pohrani plemenitih metala. Investicijsko zlato moguće je pohraniti i u trezoru.
Potezi europskih središnjih banaka pritom pokazuju da se o fizičkom zlatu ne razmišlja samo u trenutku kupnje. Važno je imati plan i za njegovo čuvanje, kao i za trenutak kada njime ponovno treba raspolagati.
