Promoviranje kulturne baštine kao važnog dijela hrvatskog identiteta, a koje se od 3. do 6. rujna održavalo u Subotici (Vojvodina) i Karaševu (Rumunjska), svjedočilo je kontinuitetu programskih navezanosti Splitsko-dalmatinske županije, Hrvatske matice iseljenika – Podružnice Split i Saveza KUD-ova Splitsko-dalmatinske županije, karakteriziranog u sjedinjenju jednog nacionalnog bića.
Konkretno, hrvatske nacionalne manjine u dvanaest europskih zemalja (Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj, Crnoj Gori, Srbiji, Italiji, Sjevernoj Makedoniji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Sloveniji i Kosovu), definirane zasebnim specifičnostima - određenog podnebljem, trajnosti zajednice, narječjem, intenzitetom doticaja s maticom zemljom.
Splitsko-dalmatinski dožupan Ante Šošić, zajedno s resornim pročelnikom za kulturu Željkom Primorcem, voditeljem splitske podružnice HMI-a Antom Ćaletom, ravnateljem ŽUC-a Petrom Škorićem, predsjednikom Boksačkog saveza SDŽ Borisom Vujevićem i članom UO Saveza KUD-ova SDŽ Darijem Kosorom, sudjelovali su na programskim manifestacijama'Dalmatinska večer' u Subotici i 'Pokraj rijeke Karaš' u Karaševu.
'Riječ je o ljudima, članovima hrvatske manjine koji svoj kulturni i nacionalni identitet žive s ponosom. U životnim okolnostima, možda bi bilo jednostavnije i konvencionalnije prepustiti se društvenoj asimilaciji, stopiti se. No, oni su odlučili ostati 'svoj na svome' pronoseći istinu o stoljetnoj prisutnosti, o katoličkoj vjeri, o imenu Hrvatska koju s radošću i dubokom sviješću izgovaraju', apostrofirao je splitsko-dalmatinski dožupan, ističući spremnost Županije da prvenstveno programski, ali i financijski podrži institucije Hrvata u Republici Srbiji, odnosno Rumunjskoj.
'Hrvatski nacionalni identitet izvan granica Domovine nije statična činjenica, već dinamičan proces koji se odražava isključivo snagom zajednice i potrebom kontinuirane te zauzete brige matične zemlje. Pri čemu ponos daje korijenje, samosvijest pravac stoljetne ustrajnosti, hrabrost uklanja prepreke, a entuzijazam onu nasušnu energiju potrebnu za budućnošću i opstankom', istaknuo je voditelj splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika Ante Ćaleta.
Hodočasteći Hrvatima Bačke i Banata - u Vojvodini i Rumunjskoj, delegacija je realizirala čitav niz programskih i protokolarnih susreta s predstavnicima reprezentativnih institucija Hrvata u ove dvije susjedne zemlje.
Tako ih je u Matici, u Subotici primila predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća i zastupnica u Hrvatskom saboru Jasna Vojnić zajedno sa suradnicima, dok ih je u Karaševu u ime Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj, dočekao zastupnik hrvatske nacionalne manjine u rumunjskom parlamentu Slobodan Ghera i donačelnik Općine Karaševo Gheorghe Mihaila, s kulturnim djelatnicima i zaposlenicima Zajedništva.
Medijska zastupljenost i važnost delegacije, istaknuta je u glasilima hrvatskih zajednica; Hrvatskoj riječi i Hrvatskoj grančici.
Glavni protagonisti ove kulturne suradnje, bila su kulturno umjetnička društva; domaćini HKC 'Bunjevačko kolo' iz Subotice na čelu s predsjednikom Lazarom Cvijin i KUD 'Karaševska zora' iz Karaševa na čelu s voditeljem Ivanom Martinom Belčom, dok je županijske boje 'branio' KUD 'Branimir 888' Muć, na čelu s voditeljem Šimom Ivančevićem, koji su pred brojnom publikom promovirali folklornu i vokalnu baštinu Dalmatinske zagore, sa specifičnostima mućkog kraja.
Duhovni kontekst programskog sadržaja, osvjedočen je sudjelovanjem gostiju iz Muća u narodnim nošnjama na euharistijskom misnom slavlju u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, gdje su pozdravljeni od župnika vlč. Petra Rebegile, inače karaševskog Hrvata.
Plodovi programske suradnje, definirani su inicijativom županijskog pročelnika Željka Primorca, koji se angažirao oko donacije knjiga i naslova Ogranka Matice hrvatske u Splitu, te ostalih knjižnih naslova iz fundusa biblioteka i knjižnica s prostora Splitsko dalmatinske županije.
Za istaknuti je kako se multidisciplinarno predstavljanje hrvatskih zajednica iz Vojvodine i Rumunjske, realiziralo 2024. i 2025. godine, kroz programe 'Dani Hrvata Bunjevaca' i 'Dani rumunjskih Hrvata', kada su se predstavili kulturnim, društvenim i političkim institucijama, te udrugama s područja Splitsko dalmatinske županije, kao i gradovima te općinama: Split, Kaštela, Solin, Klis i Marina, čime je ova suradnja dobila na sadržajnosti i dodatnom produbljenju odnosa.
'Toliko radosti, toliko sinergije, toliko zajedništva', zaključio je Ante Ćaleta, planirajući nove programske inicijative, namijenjene jačanju nacionalnih i identitetskih veza raseljene i domovinske Hrvatske.
