U vremenu kada je zaštita obale postala jedno od ključnih pitanja održivog razvoja Jadrana, Splitsko-dalmatinska županija ponovno se pozicionirala među predvodnike inovacija u upravljanju pomorskim dobrom.
Digitalna Dalmacija bila je domaćin završne radionice projekta 'Sustav praćenja obalnog područja u Hrvatskoj', jednog od tehnološki najnaprednijih projekata nadzora obale u Hrvatskoj, ali i šire regije. Projekt se provodi u suradnji Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet Splitsko-dalmatinske županije, Javne ustanove 'More i krš', tvrtki Oikon i LIS Labs, uz podršku Europske svemirske agencije (ESA).
Riječ je o sustavu koji s pomoću satelitskih snimaka automatski detektira promjene u obalnom pojasu, od ilegalne gradnje i nasipavanja do erozije tla i devastacije prirodnih staništa.
Sateliti nadziru obalu
Prototip aplikacije fokusiran je na obalno područje s ciljem razvoja alata koji bi svima uključenima u zaštitu obalnog pojasa i mora omogućio bržu i učinkovitiju kontrolu aktivnosti na pomorskom dobru.
Dragan Divjak, direktor LIS Labs, istaknuo je kako je prvotna ideja projekta bila detekcija ilegalne gradnje, no tijekom razvoja pokazalo se da sustav može prepoznavati i nasipavanja, eroziju tla, odlaganje otpada te druge promjene vidljive na satelitskim snimkama.
'Ideja je bila pomoći inspekcijama i službama koje ne mogu fizički pratiti cijelu obalu u realnom vremenu. Satelitska tehnologija pokazala je da može prepoznati niz promjena koje su dosad često prolazile nezamijećeno' poručio je Divjak.
Projekt je razvijan posljednjih 18 mjeseci, a aplikacija je danas funkcionalan prototip spreman za daljnje testiranje i nadogradnju.Posebno je naglašeno kako je upravo Splitsko-dalmatinska županija među prvima prepoznala važnost korištenja svemirskih tehnologija u zaštiti pomorskog dobra.
Ana Glaurdić Mekinić, županijska pročelnica za turizam, pomorstvo i promet naglasila je važnost korištenja novih tehnologija u zaštiti pomorskog dobra i upravljanju obalom.
'Splitsko-dalmatinska županija kontinuirano prati moderne trendove upravljanja pomorskim dobrom te ostaje otvorena za suradnju s institucijama i tvrtkama koje mogu unaprijediti nadzor i zaštitu obale', poručila je Glaurdić Mekinić, dodajući kako je upravo zbog jedne od najdužih obalnih linija u Hrvatskoj županija idealno područje za razvoj i testiranje ovakvih sustava.
Ivan Tekić iz OIKON Instituta za primijenjenu ekologiju objasnio je kako je projekt započeo još 2021. godine kroz prve pozive Europske svemirske agencije za razvoj konceptualnih studija izvodljivosti sustava satelitskog nadzora obale.
Prema njegovim riječima, tijekom projekta razvijani su modeli automatske detekcije promjena i web aplikacija koja zahtijeva minimalan ljudski angažman, a cilj je stvoriti sustav primjenjiv na cijeloj hrvatskoj obali.Karol Brzostowski iz Europske svemirske agencije istaknuo je kako je riječ o jednom od najnaprednijih hrvatskih projekata financiranih kroz ESA program suradnje s Hrvatskom.
Hrvatske tvrtke dosad su ESA-i prijavile 161 projekt, a njih 77 odobreno je za provedbu. Ovaj projekt u suradnji sa Splitsko-dalmatinskom županijom već je dosegao razinu tehnološke spremnosti TRL6, što znači da je razvoj praktički završen te slijedi faza pilot-implementacije kod krajnjih korisnika.
Radionica je okupila pedesetak sudionika iz različitih institucija, službi i stručnih organizacija povezanih sa zaštitom okoliša, pomorskim dobrom i prostornim planiranjem.
Uz domaćine iz Splitsko-dalmatinske županije, sudjelovali su predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, ustanove More i krš, udruge Sunce, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Pomorskog fakulteta, Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu te predstavnici Grada Kaštela.
Tijekom radionice demonstrirana je web aplikacija te predstavljeni modeli detekcije promjena, a sudionici su dali prijedloge za daljnji razvoj sustava.U sljedećoj fazi razvoja aplikacija će uključivati i dodatne prostorne slojeve poput granica zaštićenih područja, NATURA 2000 zone, karte morskih staništa, urbanističkih planova, građevinskih područja te podataka o koncesijama i granicama pomorskog dobra.
Tako će korisnici moći uspoređivati detektirane promjene sa službenom prostorno-planskom dokumentacijom i još brže procjenjivati radi li se o legalnim ili potencijalno nezakonitim zahvatima.
Projekt bi u budućnosti mogao postati važan alat u očuvanju jadranske obale i primjer kako se moderne tehnologije mogu staviti u službu zaštite prostora.
