Ovaj tjedan u Splitu protekao je u znaku folklora. Bogato ukrašene nošnje, pjesma i ples odjekivali su Splitom i okolicom i to povodom Međunarodnog festivala folklora u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Jedinstvo Split.
Festival je ove godine proslavio 5. jubilarnu godišnjicu te pritom okupio brojne folklorne skupine iz inozemstva, ali i Hrvatske. I dok su 'Lijepu našu' predstavljali FA SKUD-a Ivan Goran Kovačić iz Zagreba, KUD Kvadrilja iz Trogira, KUD Šolta iz Gornjeg Sela, FS fra Filip Grabovac iz Mainza te domaćin FA Jedinstvo iz Splita, susjednu Bosnu i Hercegovinu je predstavljao KUD Lola iz Sarajeva. Meksiko je predstavljao Dance Studio iz Mexico Cityja, turski predstavnik je bila Ankara University Folk Dance Group iz Turske, kanadsko-ukrajinsku folklornu tradiciju pokazao je Folklore ensemble Tryzub iz Calgaryja, a onu slovačku Folklore ensemble Orgonina iz Vranova nad Topľou u Slovačkoj.
Manifestacija se događala na više lokacija, sve od Solina do Šolte, a u Splitu su folkloraši imali priliku prošetati Rivom i City Centrom One. Mi smo zaustavili poneke domaće i strane folkoraše u shopping centru koji se nakratko pretvorio u pozornicu te smo ih pitali što to oni na sebi nose te koji su im najdraži detalji.
– Danas nosimo hercegovački linđo, dakle nošnju, tradicionalni kostim. Žene imaju na glavi marame i suknje, a meni najdraži detalj je suknja i to baš zbog tih okreta koje onako ponese val te se zato raširi. To je možda najljepši detalj – kazala je Ivana iz FA SKUD-a Ivan Goran Kovačić.
Njezin plesni partner David objasnio je dijelove muške oprave te istakao njemu najdraži dio.
– Hlače su modre, imamo čarape i opanke, prsluk ukrašen gajtanom i bijelu košulju. Mislim da je prsluk najljepši – zaključio je.
Posebnu pažnju gledatelja svakako su privukli meksički predstavnici koji su bili obučeni u astečke ratnike, a izrazito zanimljive su bile perjanice.
– Meni najdraži dio je upravo perjanica, odnosno panacho. Predstavlja jaguara i životinje, simbole Meksika – rekao je Genaro, a isti dio samo turske nošnje, bio je najdraži i Serpil.
– Svakako najdraži mi je başlık (pokrivalo za glavu) jer je vrsta nakita i prekrasan je. Lijepo i zvuči – izjavila je demonstirajući njegov zvuk. Dodala je i da se njihova nošnja sastoji od kaftana, gömlek (košulje), şalvar (hlača) i çıstik (papuča) te da potječe iz turske pokrajine Bilecik.
Da folklor zahtijeva talent i vještinu, no i predanost istaknula je i većina folkloraša koja se počela baviti plesom još od malih nogu. Jedna od njih je i Valentina, članica FS fra Filip Grabovac iz Mainza.
– Ja npr. plešem odmalena i moji su plesali folklor. Tako smo uspjeli očuvati tradiciju već godinama – objasnila nam je.
Njezin kolega Josip se pak time počeo baviti tek prije godinu dana čime je dokazao da se nove vještine uvijek mogu stjecati, a usput je i pobio jednu predrasudu o trajanju priprema za nastup.
– Nama dečkima treba svega kojih pola sata – otkrio nam je dok je Valentina rekla da curama treba u potpunosti s oblačenjem i svime oko sat i po vremena. Ipak, unatoč svoj ljepoti očuvanja tradicije, ljeti je svakako problem vrućina.
– Zna biti vruće u nošnji, pogotovo ljeti. Sva sreća da je ovdje klimatizirano – ustvrdila je Valentina.
Strani folkloraši pak nisu krili oduševljenje Hrvatskom, pogotovo ukrajinski predstavnici iz Kanade.
– Prekrasno je, zapanjujuće je. Ovo nam je možda najbolja turneja na kojoj smo bili. Ovdje je zaista jedinstveno. Ljudi su sjajni, a hrana odlična. Razlikuje se od Ukrajine jer imate planine i more nadohvat ruke, a u Ukrajini to imaju samo luke – pojasnio je Alex, a s ovim tvrdnjama složile su se i turske predstavnice.
– Svima nam se sviđa ovdje. Prvi dan smo posjetili Dubrovnik, onda je red došao na Split – rekla je Serpil dok njezina kolegica Cemile nije krila oduševljenje Dubrovnikom.
– Jako mi se svidio Dubrovnik! – naglasila je.
Ako želite saznati više o baštini ovih zemalja i vidjeti bogatstvo kulturnih različitosti, pogledajte video u prilogu.
