'Pravi' program počeo je gostovanjem hrvatskih spisateljica i pisaca koji su – bez zadane teme, ali sa zajedničkim nazivnikom 'Parnični postupak' – pričali prvi put u paru. Na pozornici su se uz moderatoricu Patriciju Horvat tako našli 'parovi od pera' Jelena Miholjević i Dario Harjaček, Jagna Pogačnik i Branko Kostelnik, Marina Dimić Kepeski i Neven Kepeski, Frida i Ivan Šarar, te Srećko i Paula Jurišić.
Glumačko-književni par Miholjević-Harjaček svoju je priču započeo vlastitom bračnom 'osobnom kartom' uključujući i fraze koje ne podnose, od 'izlaska iz zone komfora' do 'svašta nešto' ili 'englesko-hrvatskog' jezika. Ispričali su priču o Klari iz 'Lede' Miroslava Krleže, ulozi koju je Jelena svojedobno igrala (i interpretirala Pričiginskoj publici) i predstavi koju Dario uskoro postavlja u splitskom HNK. No, do toga ih je – povezujući Krležu i meksičke telenovele – dovela priča o poznatoj TV junakinji Marisol i njezinoj romantičnoj ljubavi s Jose Andresom kroz 108 epizoda serije.
Marina Dimić Kepeski i Neven Kepeski, nekad novinari i glazbenici, danas književni nakladnici, zajedno su već 39 godina, i taj zajednički život bio je okosnica njihove priče, od Nevenove svirke u Psihomodo Popu oslikane kroz njegov prikaz osamdesetih kao vremena u kojem se na trećem koncertu istog dana moglo slučajno upoznati Milana Mladenovića. Važan sloj njihove karijere i života jest i časopis za mlade OK, koji izlazi već 31 godinu, a nastao je kao ideja dok je kroz Zagreb prolazio papa Ivan Pavao II.
Riječka književnica Frida Šarar i njezin suprug Ivan, nekadašnji član Leta 3 i menadžer u kulturi, pričali su o zajedničkom prijatelju Žarku Violiću, za kojega kažu da je osoba koju nikad ne možete zaboraviti niti 'izbaciti iz glave'. Violić je profesor kiparstva i važan lik kantine riječkog Pedagoškog fakulteta, 'ispostave' alternativnog kluba Palach, koji je utjecao na generacije 'žarkoiziranih' studenata koji su pohodili njegov atelje. Žarko je, rekli su, stvarao vlastiti svijet i u njega uvlačio sve oko sebe tjerajući ih da na taj svijet gledaju kao na prirodnu ljepotu.
Književna urednica, prevoditeljica i kritičarka Jagna Pogačnik i publicist i glazbenik Branko Kostelnik, Osječani na '40-godišnjem privremenom radu u Zagrebu', ispričali su – kako su rekli – stvarnu priču iz svog života pod naslovom 'Ti nisi normalan'. Pripovijest je to koja kreće od trenutka kad je Jagna doznala da je trudna, pa preko prvog pregleda kod ginekologa i – prema Brankovim riječima – 'najgore trudnice na svijetu', do termina porođaja diktiranog ginekologovom željom da stigne na teniski turnir u Umagu, uz dodatak Brankovih ponosno kupljenih žarkocrvenih hlača i njegove 'doktorske' kamuflaže.
Splitski prevoditelj i sveučilišni profesor Srećko Jurišić i njegova supruga prevoditeljica Paula Jurišić predstavili su se basnom 'o prvenstvu letećih vjeverica u žirometu' i njihovom dočeku nakon osvajanja brončanog žira na kojem je po želji vjeverica trebao pjevati Crni Medo, koji je probudivši se iz zimskog sna počeo stvarati nevolje gajonačelniku. Ta poučna basna u stihovima sa završnim napjevom mnoge je neodoljivo podsjetila na stvarnost.
Slijedilo je sigurno najemotivnije događanje festivala, program 'Pričaj mi o njemu', u kojem su se Renata Baretića, nezamjenjivog člana Pričiginske obitelji, prisjetili njegove prijateljice i prijatelji. Nakon intimnog prisjećanja Patricije Horvat na prijateljstvo s Renatom, slijedio je Petar Filipić, osnivač Pričigina, s pričom o nošenju knjiga školi u Zagvozdu nakon festivala i susretu s imotskim bajkerima o kojima je Baretić, ne baš pohvalno, pisao u svojoj kolumni. Književni urednik i Pričiginski veteran Kruno Lokotar rekao je da mu pri spomenu Renata Baretića padaju na pamet samo vedre priče i njegova spremnost na zezanje i psine koji su 'žrtve' znali dovoditi na rub živčanog sloma.
Književnik Nebojša Lujanović svojedobno je na Renatov poticaj postao umjetnički direktor Pričigina, a pričao je o velikom zajedničkom planu življenja od radionica kreativnog pisanja, uz igranje lota kao alternative, sve vezano uz Baretićevu fascinaciju narkolepsijom.
Pisac Slavoljub Stanković prisjetio se zajedničkog noćenja i zadatka pisanja 'priče u četiri ruke' u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, koja nikad nije napisana, ali su za njom ostale fotografije koje je snimila zaštitarka MSU-a. Emir Imamović Pirke pričao je o kašnjenju pisanja zajedničkog scenarija 'Dnevnika velikog Perice' i nikad snimljenoj sceni o nagradi Perici Šafraneku za 'Najbolju mušku dojilju grada Zagreba', a makedonski književnik Robert Alagjozovski donio je sjećanje na Baretićeva gostovanja u Skopju i zabavne nesporazume oko jezika.
U drugoj ekipi našli su se Renatovi splitski suputnici, najviše oni iz gradske književne scene koji su se s Baretićem družili u konobi Hvaranin. Tanja Mravak sjetila se Baretićeve borbe za 'ljudska prava pisaca na život'.
Ugostitelj Vinko Radovani, jedini živući svjedok doslovce svih utoraka splitskih književnih 'utorkaša', pričao je o Baretićevim pokušajima da na tim okupljanjima stvori nekakav koncept, dok je Dražen Čulić – čovjek koji je smislio ime Pričigin – donio pripovijest o nagovaranju Baretića da mu pomogne u nošenju stola u godini kad je ovaj dobio sve književne nagrade za 'Osmog povjerenika'.
Ante Tomić pričao je o poznanstvima koja sežu do početka Baretićevog života u Splitu i kasnijim pustolovnim, katkad cjelodnevnim putovanjima automobilom od Zagreba do Splita.
Zlatko Gall, spomenuo je da je Baretić oduvijek pokušavao postati Dalmatinac i u tome je dobrim dijelom uspijevao osim kad je u pitanju hrana, jer nikad maslinovo ulje nije pretpostavio Zvijezdinom suncokretovom.
Kao posljednji, Ivica Ivanišević prisjetio se zajedničkih vikend dežurstava u Slobodnoj Dalmaciji u Dugopolju i grčevite potrage za 'dobrim i lošim vijestima'. Poseban bonus programa bio je pak nastup glumca Elvisa Bošnjaka i njegova pjevačka izvedba davne Baretićeve pjesme 'Dorina budnica' u kojoj je stih po stih okupio praktički cijelo hrvatsko glazbeno nasljeđe od državne himne do Severine.
Pričigin ide dalje. U srijedu, 18. ožujka, u 17.30 čeka nas promocija knjige 'Limited Edition' Krune Lokotara u Razredu Doma mladih a potom u Amfiteatru gostuju pripovjedači iz regije Robert Alagjozovski, Anita Batinić, Dada Batinić, Srđan Dragojević, Emir Imamović Pirke i Slavoljub Stanković u programu nazvanom 'Kako sam stekao_la/izgubio_la predrasudu' pod vodstvom Krune Lokotara te u 'duo solo' programu Ivanka Mazurkijević i Damir Martinović Mrle.
Detaljni program s terminima, lokacijama, temama i imenima pripovjedača dostupan je na mrežnim stranicama Pričigina te na društvenim mrežama festivala, uz prijenos preko live streama na festivalskom YouTube kanalu.
Djellić ozračja donosi nam Jadran Babić.