Na Medicinskom fakultetu u Splitu, u organizaciji Rotary kluba organiziran je forum na kojoj se govorilo o situaciji sa stadionom na Poljudu. Uvodnu riječ imao je pravnik Josip Mrklić.
- Kada govorimo o Poljudu, govorimo o identitetu Splita. Što je Poljud u pravnom smislu? Poljud je nekretnina u vlasništvu javne uprave. To znači da grad Split može s njim raspolagati, davati na korištenje...Pravna složenost kod ovog objekta dolazi od zaštite. Stadion je kulturno dobro. Vrijednost korištenja Poljuda u intervalu od 30 godina smatra se vrijednim 220 milijuna kuna (od 2008. do 2038.).
Svaki model upravljanja Poljud je model upravljanja javnim povjerenjem. Može li se Poljud srušiti? Postoje četiri ograničenja: politički osjetljiva tema, javni interes, zaštita kulturnog dobra i simbolička vrijednost - rekao je Mrklić, a zatim je sa sociološkog aspekta o ovoj temi govorila Inga Tomić Koludrović.
- Poljud nikad nije bio samo stadion. On je sportski, ali i arhitektonski i simbolički prostor. Neću ulaziti u tehnička pitanja, ono što mene zanima je što je Poljud za grad i što se ne može izgubiti. Poljud nije i ne bio smio biti zatvorena komercijalna arena. Javni stadion pripada i služi gradu. Iskustvo Starog placa govori u prilog tome. Poljud je dio načina na koji se Split proizvodi i prepoznaje. Gradski stadion ne može se svesti na infrastrukuru jednog korisnika.
Svoje mišljenje iznio je i novinar Bernard Jurišić.
- Moj dojam je da se najviše priča o arhitektonskoj vrijednosti Poljuda, ali to je samo jedan dio. Poljud je sportska arena. Nije spomenik kojeg se gleda, nego kojeg se koristi. Prof. Magaš je Poljudu dao život, a duh i dušu dali su mu Hajduk i ljudi koji dolaze. Bez Hajduka taj Poljud nema smisla. Strahovito mi ide na živce kako je Poljud zaštićen. Funkcionalnost Poljuda je limitirana. Moramo priznati da je taj stadion zastario. Ne postoji ozbiljan plan rekonstrukcije. Mislim da treba razmišljati o novom smjeru. Mislim da se ne treba bojati promjena. Arhitekti trebaju dati svoja rješenja, treba sve biti na stolu. Ne bojim se da ne možemo izgraditi stadion. Treba biti hrabar. Hajduk je taj koji Poljudu daje život. Ideja da se gradi stadion na nekom drugom mjestu, a Poljud ostane je blasfemija. Po meni moramo zadržati Hajduk na Poljudu.
O manjkavostima Poljuda govorio je suvlasnik Dalmatinskog portala Blaž Duplančić.
- Stari plac je razvijao određenu emociju, 1950. godina bez poraza. Cijeli prvi dio sezone igralo se u gostima jer se Stari plac renovirao. Odlazak na Poljud donio je udaljavanje publike od terena. Prelaskom na Poljud u bivšoj Jugoslaviji nije osvojeno niti jedno prvenstvo. Poljud za Hajduk nije dobar stadion. Za današnja moderna vremena nedostaju VIP lože, moderni boxovi, zatim dio za novinare. Na Poljudu ne postoji mix-zona, gdje igrači prolaze i novinari uzimaju izjave. Nedavno su igrali Hajduk i Dinamo. Ne znam znate li da mora biti zatvoren Hajdukov fan shop u vrijeme utakmice jer gostujući navijači prolaze ispod Fan shopa. Hajduku definitivno treba novi stadion. Sa svakom utakmicom Hajduk ima propuštenu dobit kroz matchday.
Opširno izlaganje imao je prof. emeritus Ante Mihanović koji je bio jedan od projektanata Poljuda.
- Nije moguća rekonstrukcija Poljuda, već samo sanacija. Zamor uzrokovan vjetrom zahvatio je mnoge dijelove čelične konstrukcije. Armirano betonski stupovi, ukupno njih osam na rubu su zamora. Ako želite produljiti život tom stadionu morat će se izmijeniti leksan, potpuna obnova kic kabina i hodniz staza, sanacija svih oštećenja armature i zaštitnih slojeva betona, izmještanje krovne odvodnje iz glavnih a/b nosača.
Nikola Mihaljević iz tvrtke Porticus govorio je o mogućnosti proširenja aktualnog stadiona s raznim drugim sadržajima. Okupljenima je pokazao i video kako bi to moglo izgledati.
- Po uzoru na Poljud izgrađen je stadion u Maleziji, Saitama Arena u Japanu, Rabat u Maroku, a gradi se i stadion u Tanzaniji. Prijedlog našeg programa je povećanje kapaciteta na 45-50 tisuća ljudi, dogradnja muzeja Hajduka ispod zapadne tribine...Naš stave da se kulturni simboli ne ruše, već unaprjeđuju i služe boljoj budućnosti.
Radoslav Bužančić stvari je sagledao iz konzervatorskog kuta.
- Stadion Poljud je spomenik kulture. Poljud je kulturni krajolik par exellence. To je mjesto koje definira nas koji ovdje sjedimo. Tu postoje spomenici duboke prošlosti. Konzervatorstvo je valorizacija. Je li poljudski stadion vrijednost? Apsolutno je. Ja sam potaknuo upis u kulturnu zaštitu. Ako će ova tribina potaknuti rješenje kulturnog krajolika Poljuda, ja sam najsretniji čovjek na svijetu. Mislim da je ovo pravi trenutak da se prema Poljudu krenemo odnositi kako on to zaslužuje.
Mislav Salitrežić radio je na izgradnji Opus Arene.
- Stadion Poljud je iznimno važan kulturni spomenik. Smatram da bi ga u idealnom svijetu trebalo rekonstruirati i pozlatiti. Ono što je tu problematično iz aspekta nogometa ne može Poljud biti engleski tip stadiona. Meni je poljudski stadion nešto što treba sačuvati. Priča se da postoji opcija rušenja stadiona i gradnje na istom mjestu. Stadioni su interesantna stvar koju svi komentiraju. Jedna od opcija koja se pojavila je zadržavanje poljudske školjke.