COMFORT FOOD Nemojte stalno raditi krem juhu od buče, probajte ovaj kruh s bademima, slasni rižoto i hummus

Bundeva se nekada smatrala lijekom protiv ugriza zmija, a prvi susret s njom, vjerujemo, svima nam je bila priča u kojoj se taj čudnovati narančasti plod pretvara u kočiju i Pepeljugu zauvijek spaja s odabranikom njezina srca. Pitate li one najstarije u obitelji, neki od njih i danas bi vam mogli reći da je bundeva, tikva ili buča hrana za životinje, pritom misleći na one starinske vrste poput tikve golice, koje su se uzgajale kako bi se iz njih vadile koštice, a potom nastajalo crno zlato, kako još nazivaju bučino ulje.

Nešto ozbiljniji, danas smo na sreću shvatili moć i otkrili bogate arome bundeva, pa od čak 45 različitih sorti pet onih najpoznatijih koristimo za pripremu omiljenih jesenskih tanjura. Turkinja ili stambolka, japanska hokkaido bundeva, butternut ili muškatna, obična uljna bundeva te patišon najprisutnije su sorte u modernim kuhinjama. U najrazličitijim jesenskim jelima najčešće koristimo butternut i hokkaido bundevu, koje su na našim prostorima popularnost stekle prije svega nekoliko godina. Zbog svog slatkastog okusa vrlo su brzo pridobile status omiljenog dodatka kako slanim, tako i slatkim sezonskim specijalitetima te su danas omiljeni sastojak različitih juha, složenaca, njoka, biskvita i krema, pa čak i kave, piše Jutarnji list.

Manje poznata činjenica o bundevama jest i ta da su dostupne u cijelom svijetu osim na Antarktici, a u njima se uživa od kolovoza pa sve do ožujka. No, upravo je jesensko i zimsko doba najpovoljnije za pripremu jela od ovih neobičnih plodova. Tada su, naime, bundeve najukusnije te sadrže najvišu koncentraciju hranjivih tvari, vitamina, željeza i magnezija. Zanimljivo je i da je rok trajanja bundeve nevjerojatno dugačak, pa će tako, ovisno o sorti, pojedini plod na tamnom i hladnom mjestu preživjeti od šest mjeseci pa do čak dvije godine. Koliko su posebne govori i činjenica da se 26. listopada obilježava Dan bundeva, a diljem svijeta organizirana su vaganja u potrazi za najtežom na svijetu. Rekord u toj kategoriji drži Belgijanac Mathias Willemijns, čija je bundeva 2016. godine težila čak više od 1190 kilograma.

Recept za bezglutenski medeni kolač od bundeve i badema

Sastojci za 3 manja kalupa ili 1 veći kalup:

200 g mljevenih badema

50 g mljevenog rogača

1/2 žličice sode bikarbone

250 g pirea od pečene bundeve

3 jaja

50 g otopljenog maslaca

2 žlice meda

1 žlica džema od naranče ili korica 1 naranče

1/2 žličice cimeta

1/3 žličice mljevenog kardamoma

1/3 žličice mljevenog đumbira 

100 g grožđica

Za premaz:

100 g tostiranih badema

100 g marmelade od naranče

Priprema:

Pećnicu ugrijte na 180 stupnjeva. Sve suhe sastojke pomiješajte. Tekuće sastojke također umutite te ih sjedinite sa suhim sastojcima. Nemojte previše miješati kako bi kolač bio rahliji, najbolje u nekoliko poteza promiješati smjesu. Smjesu ulijte u tri manja kartonska kalupa ili u jedan veći te pecite 25 - 30 minuta. Provjerite čačkalicom kada je kolač gotov. Dok se kolac peče, bademe tostirajte na tavi te ih usitnite u manje komade. Pečen kolač premažite marmeladom od naranče te posipajte usitnjenim bademima.