Hrvatska vina najviše poskupjela u EU

U posljednje četiri godine, prema podacima Eurostata, hrvatski vinari povećali su cijene čak 7,5 puta više od prosjeka Europske unije. Drugim riječima, od 2020. do 2024. cijena im je porasla čak 52 posto, piše Agroklub.

Međutim, u razgovoru s domaćim vinarima naglašavaju da podaci nisu i ne mogu biti mjerilo stvarnog stanja na tržištu. Prvenstveno jer su naša vina prije četiri godine bila među najjeftinijima u EU. Stoga je bio logičan slijed da hrvatska, koja su usput iz godine u godinu sve kvalitetnija, i dosegnu cijenu po butelji, kakvu imaju i druge zemlje članice.

Osim toga, posljednjih godina strahovito su rasli troškovi proizvodnje i drugi inputi što nam je potvrdio i Vlado Krauthaker, poznati vinar iz Kutjevačkog vinogorja.

'Posljednjih godina na tržištu su totalno poremećeni odnosi po pitanju cijena repromaterijala i razne opreme nužne za proizvodnju i distribuciju vina. Sve je otišlo u nebo, odnosno značajno su porasli troškovi proizvodnje', kaže.

U njegovoj vinariji, dodaje, zadnjih godinu dana povećali su cijenu vina za deset posto i na tome će stati, barem za ovu godinu. Međutim, upozorava, Hrvatska ima jedan drugi problem.

'Otkako smo ušli u Europsku uniju, površina vinograda u kontinentalnoj Hrvatskoj se smanjila na 18.000 hektara. Prije je vinovom lozom bilo prekriveno 22.000 ha, tako da je znatno smanjena proizvodnja vina, posebice bijelog, kojeg nedostaje na tržištu. Hrvatska i izvozi određene količine stoga bi trebalo povećati površine vinograda za što ima dovoljno prostora', istaknuo je.

Mato Violić Matuško, vlasnik Vinarije Matuško sa Pelješca kaže nam da su ove godine imali nešto manji urod, ali su vina kvalitetnija.

'Podigli smo cijenu za 15 posto, ali riječ je o vrhunskim vinima, dok je kvalitetnim cijena ostala ista', otkriva dodajući također da su istodobno ukupni troškovi proizvodnje skočili praktično sto posto.

'Oko 50 posto se odnosi na repromaterijal, odnosno ulazne troškove, a drugih 50 posto na radnu snagu, koja ne samo da je skupa, nego je i nema. Mislim da je povećanje cijene opravdano i u skladu praćenja trendova ostalih poskupljenja', napominje.

Poznati erdutski vinar Ivo Brzica ima svoje viđenje ovih statističkih podataka, za koje smatra da nisu realno ogledalo vinarstva u Hrvatskoj.

'Znate onu poznatu izreku kako je 'statistika skup točnih podataka koji daju pogrešan rezultat'. Tako je i u ovom slučaju', kaže.

Naime, ne treba gledati Hrvatsku u globalu, nego prema vinskim regijama.

'Na kontinentu su posljednjih godina rasle od 10 do 20 posto, ali su vinari duž Jadrana strahovito podigli cijene u što sam se uvjerio. Možda se tu krije podatak kako su hrvatska vina jako poskupjela', dodaje.

Osobno je, kaže, podigao cijenu za deset posto, jer 'naš slavonski čovjek ne bi si mogao priuštiti poštenu butelju vina'. S druge strane, i on ističe da je sve znatno više poskupjelo, tako da ni cijene vina ne mogu ostati iste.

Inače, za 2024. godinu podataka još nema, ali podaci Financijske agencije govore da su 2023. hrvatski vinari imali jako dobru godinu. Poduzetnici u djelatnosti proizvodnje vina prošle su godine ostvarili neto dobit od 5,7 milijuna eura, što je na godišnjoj razini porast za 141,6 posto, pokazuje analiza koju je objavila Fina.