Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Pixabay Istraživanja pokazuju da sir uopće nije nezdrav, a moguće je i da nas štiti od nekih bolesti

Istraživanja pokazuju da sir uopće nije nezdrav, a moguće je i da nas štiti od nekih bolesti

Ne morate se više suzdržavati

Sir je jedna od ultimativnih namirnica za koje se smatra da i nije pretjerano zdrava, ali joj rijetko tko može odoljeti. Ipak, kako piše Wired, sir možda i nije tako loš za naš organizam kao što se to na prvu čini, prenosi RTL

Kad je riječ o kilogramima i drugim ključnim zdravstvenim parametrima, uz izuzetrak intolerancije na laktozu, sir je u najgorem slučaju neutralan, a postoji mogućnost da je čak i dobar za naš organizam. 

Najjači dokaz da sir zapravo nema loš utjecaj potječe iz dugoročnih kohortnih studija koja su pratila zdravstvene i prehrambene navike desetaka ili stotina tisuća ljudi. 

Članak iz 2011. godine objavljen u znanstvenom časopisu New England Journal of Medicine analizirao je tri kohortne grupe koje su zajedno obuhvaćale 120.877 odraslih osoba u SAD-u tijekom nekoliko desetljeća. 

Antibiotici se previše pripisuju te bakterije grade sve veću otpornost u našem organizmu. Postoji šansa da jednog dana naprosto neće djelovati. To će biti kraj medicine kakvu poznajemo.

Autori su došli do zaključka da su namirnice poput krumpira, prerađenog mesa i rafiniranih žitarica povezani s debljanjem tijekom vremena, dok su jogurt, voće i orašasti plodovi povezani s gubitkom kilograma. Sir je bio točno u sredini: u prosjeku, jesti ga više ili manje u osnovi nije imalo utjecaja na tjelesnu masu. 

Novija istraživanja pokazuju slične rezultate. Analiza studije iz 2018. godine koja se provodila na 2512 ispitanika u Walesu pokazala je blagu obrnutu korelaciju između konzumacije sira i tjelesne mase nakon pet godina, što znači da je konzumacija sira bila povezana s gubitkom kilograma, iako je taj učinak nestao na desetoj godini.

Metaanalizom 37 nasumičnih kliničkih ispitivanja pokazala je da je povećana konzumacija mliječnih proizvoda dovela do povećanja mišićne mase i smanjenja udjela masnog tkiva. 

'Nema dokaza da sir deblja i da je povezan s kardiovaskularnim bolestima, a u nekim je studijama čak povezan sa smanjenim rizikom od razvijanja tih istih bolesti. Kada je riječ o dijabetesu, učinak sira je u najgorem slučaju neutralan, a potencijalno ima i zaštitnu ulogu', pojasnio je Dariush Mozaffarian, vodeći autor znanstvenog članka iz 2011. i dekan američke Škole za prehrambenu znanost i strategiju Tufts Friedman.

Ako je zaista istina da sir ne deblja, postavlja se pitanje zašto ta činjenica nije proširena po svijetu. Velik broj nutricionista i dalje se drže teorije da mršavljenje isključivo ovisi o unosu kalorija, bez obzira na to iz kojeg izvora, odnosno, od koje namirnice one potiču. 

Čak i ako se gledaju samo kalorije, ne postoji u opravdan razlog zašto bi se sir percipirao kao namirnica koja deblja, jer samo po sebi i nije toliko kaloričan. 

Kada se u obzir uzme kompletan sastav sira, ispadne da je on manje kaloričan od dobrog dijela namirnica baziranih na ugljikohidratima, a koje svakodnevno konzumiramo. 

Postoji nekoliko možebitnih razloga zašto sir ne utječe na debljanje, iako je potrebno još istraživanja u tom području. 

Između ostalog, sir je fermentirana namirnica, što znači da sadrži žive bakterijske kulture. To bi moglo imati pozitivan učinak na crijevnu mikrofloru koji potencijalno igra ulogu u regulaciji težine. Procesom fermentacije također se stvara vitamin K2 koji su eksperimentalne studije povezale s poboljšanom funkcijom inzulina. Inzulin regulira razinu šećera u krvi, glad, potrošnju kalorija i skladištenje masti. 

Problem u negativnoj percepciji sira kao namirnice koja je bogata masnoćama jest u tome da dobar dio njih spada pod zasićene masnoće, glavni prehrambeni sastojak povezan s višim kolesterolom u krvi i stopama kardiovaskularnih bolesti. Ipak, unatoč visokom udjelu zasićenih masnoća u siru, Mozaffarianovo istraživanje opovrgnulo je korelaciju s razvojem kardiovaskularnih bolesti. Štoviše, konzumacija sira mogla bi biti povezana i sa smanjenim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti, a neke studije spominju i smanjeni rizik od razvoja dijabetesa. 

Iako je potrebno još istraživanja koja bi potvrdila da sir i nije tako štetan kao što se do sada mislilo i da čak može pomoći u prevenciji nekih bolesti, znanstvenici se slažu da konzumacija sira u normalnim količinama u prosjeku ne podiže rizik od razvoja pojedinih bolesti. 

Vaša reakcija na temu