Peti Zinfest u Marini Kaštela: Svjetska zvijezda Crljenak se vratila kući

Fotogalerija (12)

Fotogalerija (33)

Priča o crljenku zapravo je priča o svim našim iseljenicima. Crljenak je prošao put od Kaštela do Kalifornije, gdje je pronašao svoj novi identitet kao Zinfandel. No, poput iseljenika, crljenak se ponovno vratio svojim korijenima — u Kaštela. Upravo povratnička simbolika daje posebnost petom jubilarnom izdanju Zinfesta, koji je otvoren danas, a održava se do 15. studenog u Marini Kaštela. 

Manifestacija je nastavila svoju misiju osvještavanja o vrijednosti kaštelanskog crljenka kao jedinstvenog i originalnog resursa, koji sve više prerasta u identitetsku oznaku hrvatske vinske scene. I ove je godine festival okupio vinare, vinogradare, destilere i ljubitelje vina iz cijele regije, povezujući lokalnu tradiciju s globalnim vinskim trendovima.

Zamjenik gradonačelnika Kaštela, Antonio Budimir, podsjetio je da Zinfest nije tek festival vina, već svojevrsna proslava kulturnog identiteta Kaštela.

— Kaštelanski crljenak i cijela ova priča oko Zinfesta zapravo su više od samog festivala. U svojoj suštini, to je proslava kaštelanske kulturne baštine i povijesnog nasljeđa kroz priču o crljenku, koja je posebno došla do izražaja posljednjih dvadesetak godina, a posljednjih pet kroz ovakvu manifestaciju — rekao je Budimir, dodavši kako vjeruje da će festival uskoro prijeći nacionalne granice i postati međunarodno prepoznat.

Splitsko-dalmatinski dožupan Stipe Čogelja podsjetio je na važnost zaštite kulturne i prirodne baštine, posebno Kozjaka, kao i na činjenicu da je genetskim istraživanjima potvrđeno da je upravo Kaštelanski crljenak izvor svjetski poznatog Zinfandela.

— Čast mi je i zadovoljstvo pratiti ovu manifestaciju već pet godina, gledati kako raste, kako se pojavljuju prve ozbiljne reklame, kako se povećava broj izlagača i razvija internacionalizacija. Mislim da ovaj brend i ova manifestacija zaslužuju pažnju Splitsko-dalmatinske županije, koju i imaju — poručio je. 

Fotogalerija: Zinfest 2025.

Predsjednik klastera Zora i jedan od organizatora manifestacije, Srećko Radnić, otkrio je kako se ovogodišnji Zinfest gradi na ideji o prepoznavanju crljenka kao globalnog brenda. 

— Peti po redu Zinfest donosi nam nove razvojne trenutke. Okupili smo 25 vinara i kušamo oko 30 crljenaka. Osmislili smo i pokrenuli projekt 'Hrvatska – domovina Zinfandela'. Moramo osvijestiti da je Kaštelanski crljenak lokalna baština, ali i globalni brend. Naš je cilj da crljenak postane identitetska oznaka Hrvatske — kazao je Radnić koji je posebno zanimljivim istaknuo kako pojedini vinari koji izlažu nisu bili svjesni da uopće postoji 30 crljenaka, a već to dovoljno govori o važnosti ovakve manifestacije. 

Domaćin Zinfesta, Joško Berket, vlasnik Marine Kaštela, naglasio je da iza svakog uspješnog vina stoje ljudi i njihova strast.

— Nije teško podržati nekoga na koga si ponosan. Danas sam sretan zbog gostiju, zbog svih onih koji su se uhvatili polja i od njega napravili 'misir'. A 'misir' je pojam iz Biblije i označava nešto najljepše na Zemlji. Oni su, zapravo, stvorili misir od našeg Kozjaka — poručio je Berket. 

Direktorica Turističke zajednice Kaštela, Nada Maršić, istaknula je kako gastronomija postaje ključ razvoja cjelogodišnjeg turizma.

—Turizam i gastronomija osnovna su ljudska potreba. Mi u Kaštelima imamo sunce i more, ali gastronomija je ta koja otvara vrata cjelogodišnjem turizmu. Naši restorani i konobe već pedeset godina nude kaštelansku marendu – to je tradicija. Uz crljenak, zinfandel i priču o Miljenku i Dobrili, imamo izvrsne temelje za turizam koji traje cijelu godinu — poručila je šefica TZ. 

S druge strane Hrvatske, iz slavonskog sela Kondrić kraj Đakova, na festival je stigao Daniel Skender sa svojom obiteljskom destilerijom.

— Bavimo se uzgojem i preradom voća, a od 2009. radimo voćne rakije i likere. Donijeli smo nove likere od jagode, lješnjaka i kupine, a šljiva nam je i dalje broj jedan — rekao je Skender, dodavši kroz osmijeh da se od rakije teško može živjeti, ali da se može živjeti za nju.  Kaštela im, kaže, otvaraju novo tržište i publiku koja zna prepoznati domaće.

Među vinarima iz južne Dalmacije istaknuo se Miho Miljas iz Konavala, čiji je crljenak iz 2020. već osvojio nagrade u Bruxellesu i Hrvatskoj.

—  Tamo negdje 2005./2006. sadili smo novi vinograd i planirali posaditi plavac. No, sadnice koje smo kupili bile su loše kvalitete pa smo sve morali izvaditi. U to vrijeme Zlatan Plenković, s kojim je moj otac bio dobar, ponudio nam je nove sadnice, ali ne plavca, nego nečeg drugog, zanimljivog. Tako smo, spletom okolnosti, posadili crljenak —  prisjeća se Miljas.

Pokazao se izuzetno dobrim u konavoskom polju, a njegova prva samostalna berba iz 2020. donijela je vinariji Miljas međunarodno priznanje.

— Crljenak je mekši od plavca, ima uravnoteženije kiseline i brže se zaokruži. Plavac je robustniji, treba ga ‘ukrotiti’, a za to vam je potreban dobar enolog. Crljenak je pristupačniji svjetskom nepcu, a zbog tanje kožice osjetljiviji je na bolesti. Plavac je otporniji, zato je i preuzeo primat. No crljenak se vratio, i to zasluženo —  kazao je. 

Za obitelj Miljas, crljenak nije samo vino, nego i priča o povratku, i to baš poput ljudi koji su otišli, pronašli svoj put negdje daleko i onda se, kad su sazreli, vratili kući.

— Naši gosti, posebno Amerikanci, oduševljeni su kad čuju da je Zinfandel zapravo hrvatski crljenak. I spremni su platiti više jer cijene autentičnost. Mi nudimo svjetsku kvalitetu, ali s pričom koju nitko drugi nema — rekao je, a ta se priča, kaže Miho, ne završava na crljenku.

— Ne možemo imati najbolji chardonnay na svijetu, takvih su milijuni. Ali imamo crljenak, Dubrovačku malvaziju, grk… vina koja rastu u zemlji s kojom dijele korijen. I to je razlika. Chardonnay je vino bez priče, a crljenak je priča sama po sebi. I to je ono što ljudi osjete kad ga kušaju — poručio je vinar i pokušao približiti posebnost crljenka. U Hrvatskoj se tek počeo prepoznavati, dok je u svijetu već zvijezda.