Volimo se pohvaliti morem, ali ne i cijenama ribe

Započelo je ograničenje cijena 70 osnovnih prehrambenih i higijenskih artikala, među kojima su i neki riblji proizvodi. To i ne čudi jer su, prema podacima Eurostata, riba i morski plodovi prošle godine najviše poskupjeli u Hrvatskoj i Portugalu, piše T-portal.

Prema odluci Vlade, od danas započinje ograničenje cijena za 70 osnovnih prehrambenih i higijenskih proizvoda. Naime inflacija je ponovno počela rasti pa je, prema podacima DZS-a, ona u siječnju u Hrvatskoj iznosila četiri posto, a prema podacima Eurostata - čak pet posto.

S obzirom na ponovni rast stope inflacije, država je odlučila proširiti popis proizvoda s ograničenim cijenama. Na njemu se našla i riba. Tako će 400 do 500 grama smrznutog filea oslića smjeti koštati najviše 4,80 eura, a smrznuti oslić bez glave do 400 grama najviše 3,90 eura. Osim toga, određena je maksimalna cijena od 1,32 eura za riblje konzerve u pakiranjima do 125 grama.

S obzirom na to da je ovaj propis proširen te je obuhvatio samo dio ribljih proizvoda, statistika Eurostata koja otkriva motiv za ovaj potez dobro je došla.

Naime, prema podacima kojima raspolažu europski statističari, od prosinca 2023. do prosinca 2024. cijena ribe i morskih plodova najviše je skočila upravo u Hrvatskoj, ali i Portugalu - za čak osam posto.

Po poskupljenjima slijede Bugarska (sedam posto), Norveška (šest posto) te Španjolska i Nizozemska (pet posto). Cijene ribe i morskih plodova nisu se mijenjale tijekom 2024. godine u Litvi, Slovačkoj, Austriji, Njemačkoj i Francuskoj.

Zanimljivo, plodovi mora i riba protekle godine pojeftinili su u Irskoj, Švedskoj, Estoniji, Sloveniji i Češkoj za jedan posto te u Švicarskoj za dva posto.

Iako smo zemlja koja geografski dodiruje more, očito je da nam je proizvodnja jedva dostatna za pokrivanje vlastitih potreba, naročito u turističkoj sezoni. Naime, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, tijekom 2022. godine ponuda ribe na tržištu, bez potrošnje turista, iznosila je 93.936 tona, a u 2023. godini zabilježen je pad od šest posto, na 88.629 tona.

Tome je, navode iz Ministarstva, doprinijelo smanjenje ponude svježe i rashlađene ribe, prvenstveno zbog smanjenja iskrcaja naše male plave ribe.

Gledajući pak potrošnju po glavi stanovnika, također se vidi pad. Prosječni građanin tijekom 2022. konzumirao je 24,36 kilograma ribe i morskih plodova, a godinu kasnije svega 22,96 kilograma.

'U 2022. godini, a gotovo isto je i za 2023., najviše smo konzumirali robnu skupinu svježe ili rashlađene ribe (oko 25 posto), potom riblje filete (20 posto), smrznutu ribu i glavonošce (udio svakog je oko 15 posto) te pripremljenu ili konzerviranu ribu (12 posto). Robna skupina svježe ili rashlađene ribe i ranijih godina je na prvom mjestu, ali se količinski smanjivala, dok se recimo u robnoj skupini smrznute ribe bilježi povećanje, i to značajno, u 2020. i 2021. godini, kada su se provodile mjere uzrokovane pandemijom covida, čija je posljedica bilo djelomično zatvaranje restorana i povećanje ulaznih sirovina za preradu i izvoz. U 2022. i 2023. godini udio smrznute ribe ostao je na dosegnutim razinama', navodi Ministarstvo poljoprivrede u svom izvješću, javlja T-portal.