Zašto je ljuta hrana dobra za tijelo, ali traži mjeru?

Ljuta hrana ima posebnu moć: ili je volite ili je izbjegavate u širokom luku. Ipak, brojna istraživanja i tradicionalne kuhinje diljem svijeta potvrđuju da povremena konzumacija ljutih začina može imati niz pozitivnih učinaka na zdravlje. Ključ je, kao i u većini stvari, u umjerenosti i slušanju vlastitog tijela.

Glavni razlog zašto je ljuta hrana zdrava leži u kapsaicinu, spoju koji se nalazi u čili papričicama i odgovoran je za osjećaj peckanja. Kapsaicin potiče cirkulaciju, ubrzava metabolizam i može pomoći u sagorijevanju kalorija. Upravo zato ljuti začini često se povezuju s kontrolom tjelesne težine i boljom probavom. Osim toga, ljuta hrana potiče lučenje endorfina, hormona dobrog raspoloženja, što može objasniti osjećaj zadovoljstva nakon začinjenog obroka.

Ljuti začini poznati su i po svojim antibakterijskim i protuupalnim svojstvima. U manjim količinama mogu pomoći jačanju imuniteta, posebno u hladnijim mjesecima, te olakšati simptome prehlade poput začepljenog nosa. U nekim kulturama ljuta hrana koristi se i za poticanje apetita te bolju apsorpciju hranjivih tvari.

Ipak, s ljutom hranom treba biti oprezan. Pretjerana konzumacija može nadražiti sluznicu želuca i crijeva, izazvati žgaravicu, bolove u trbuhu ili pogoršati postojeće probleme poput gastritisa i čira. Osobe s osjetljivim želucem, sindromom iritabilnog crijeva ili refluksom trebale bi posebno paziti na količinu i jačinu začina.

Važno je i kako se ljuta hrana konzumira. Jedenje na prazan želudac ili u kasnim večernjim satima može povećati nelagodu i ometati san. Također, kombiniranje vrlo ljutih jela s alkoholom može dodatno opteretiti probavni sustav.

Najzdraviji pristup je postupno uvođenje ljutih začina u prehranu i biranje prirodnih izvora poput svježeg čilija, kajenskog papra ili ljute paprike, umjesto industrijskih umaka bogatih solju i aditivima. Kada se konzumira povremeno i u razumnim količinama, ljuta hrana može biti ukusan saveznik zdravlja, a ne neprijatelj.