Zašto plaćamo tako visoku cijenu kave?
Za sve je kriv još jedan hrvatski paradoks
Ono što je u svijetu Big Mac Index, neformalni ekonomski pokazatelj za procjenu pariteta kupovne moći, u Hrvatskoj je cijena svima omiljene kave. Društvene mreže i mediji preplavljeni su usporedbama cijena kave u kafićima, pa smo tako ovo ljeto mogli svjedočiti neugodnim iskustvima turista i domaćih kojima je za šalicu hladne kave ispostavljen račun od sedam eura, ponegdje i 10. Za taj novac u Grčkoj se može dobiti i kava i giros, komentirali su. Kava bi uskoro mogla postati i skuplja zahvaljujući ne samo klimatskim promjenama i inflaciji, nego i Trumpovim carinama.
Cijene kave na burzama već početkom ove godine dostigle su razine koje nisu viđene desetljećima. Cijena arabike u siječnju 2025. već je bila sto posto viša nego godinu dana ranije, robuste za gotovo 130 posto. Takav skok posljedica je nekoliko čimbenika, prvenstveno suša praćenih obilnim kišama koje su značajno smanjile prinose. Drugi faktor je velika ovisnost o ekvatorijalnim zemljama poput Brazila (arabica) i Vijetnama (robusta), koje zajedno čine 60 posto svjetske proizvodnje kave. Brazil već pet godina uzastopno ima slabu žetvu zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, a Donald Trump potrudio se da novim carinama od 50 posto, koje je uveo Brazilu, dodatno uzdrma globalna tržišta, piše Poslovni dnevnik.
Vodeći svjetski proizvođači već su dva puta ove godine podigli cijene kave. Od početka godine arabika je na svjetskom tržištu poskupjela 25 posto, a robusta deset posto. Burzovne cijene arabice početkom rujna dosezale su rekorde iznad četiri dolara po funti.
'U kratkom roku ne očekujemo značajne poremećaje u opskrbi niti dostupnosti kave na domaćem tržištu. Ipak, globalno tržište sirove kave i dalje je izrazito volatilno, ponajprije zbog vremenskih nepogoda u zemljama proizvođačima, špekulacija na burzama i geopolitičkih napetosti', Poslovnom dnevniku je rekao Ivan Artuković, direktor Francka.
Ovog ljeta na tržištima kave zabilježeni su najveći mjesečni porasti cijena na svjetskim tržištima u više od deset godina. Time su pale sve projekcije od prije nekoliko mjeseci koje su govorile da bi cijena arabike do kraja ove godine mogla osjetno pasti. To se nije dogodilo. Brazilski proizvođači gotovo su završili berbu ovogodišnjeg uroda, objavila je konzultantska tvrtka Safras. No, preliminarni podaci o izvozu pokazuju slabije isporuke u usporedbi s prošlom godinom. U Vijetnamu poljoprivrednici tek čekaju početak razdoblja cvatnje, koje će odrediti kakva će biti berba iduće godine.
Kako će se rast cijena na globalnim tržištima reflektirati na domaće cijene, nezahvalno je prognozirati. 'Gotovo je nemoguće precizno prognozirati buduće kretanje cijena. Ono što mogu istaknuti jest da naš tim svakodnevno prati globalne burze i makroekonomske trendove te zahvaljujući uspostavljenim procesima i diversifikaciji nabave pravodobno reagiramo na promjene. Naš je prioritet zadržati stabilnost u poslovanju i kontinuiranu isporuku proizvoda potrošačima, uz očuvanje visoke kvalitete', kaže Artuković.
Prema procjenama analitičara, manjak arabike mogao bi se osjećati najmanje do 2026. godine, što će sasvim sigurno do kraja godine stvarati pritisak na dodatni rast cijena na globalnim tržištima. Kada ta kava stigne na stolove naših kafića, u cijenu će već biti ukalkuliran taj rast. Ne treba zaboraviti niti to da je prošlogodišnja inflacija cijene kave u Europskoj uniji bila najviša u Hrvatskoj (+7,4 posto, prema Eurostatu), dok je u 12 članica EU zabilježen pad cijena kave, najviši u Finskoj, čak za 15,5 posto.
'Glavni problem ostaje porezno opterećenje jer u Hrvatskoj ukupni nameti na kavu premašuju 30 posto, dok je u Italiji, primjerice, riječ o samo devet posto, a u Sloveniji 9,5 posto', kažu u HUP-u i ukazuju na paradoks da se kava u Hrvatskoj administrativno nalazi na popisu proizvoda s reguliranom cijenom, a istodobno se na nju plaća porez kao da je luksuzno dobro. 'Dodatno, prihodi države od te trošarine iznose tek oko 17 milijuna eura godišnje, odnosno približno 0,6 posto ukupnih prihoda od trošarina, što je zanemariv iznos u proračunskom kontekstu, ali značajan teret za potrošače i industriju', ističu u HUP-u.
Hrvatski proizvođači, dodaju, moraju se nositi i s činjenicom da smo među rijetkim članicama Europske unije koja primjenjuje posebnu trošarinu na kavu.