Zavladala je nestašica jedne od glavnih namirnica u Hrvata

Vjerojatno ste posljednjih dana primijetili po trgovinama kako su police s krumpirima poluprazne, a sve češće i potpuno prazne. Do kada će trajati nestašica krumpira, što ju je izazvalo i kakav je ovogodišnji urod Poslovni dnevnik saznao je od Damira Mesarića, proizvođača ove poljoprivredne kulture iz Belice u Međimurju.

'Uz već poznate probleme s većim cijenama repromaterijala suočeni smo i s manjkom proizvodnje, a i sve je manje proizvođača koji se uopće žele baviti uzgojem krumpira. Bolesti je sve više, tretiranja su sve jača, a s tim se problem suočava i cijela Europa. Mi smo godinama upozoravali na dampinške cijene i kako će to u konačnici i dovesti do sve manjeg broja proizvođača i eto sada se to i dogodilo', kaže Mesarić.

Ova trenutna nestašica uzrokovana je, kaže, prvenstveno time što je lanjski urod zbog suše prepolovljen kod većine proizvođača.

'Urod je bio manji za 50-60 posto, barem kod nas u Međimurju i to zbog elementarnih nepogoda. Kroz cca 15 dana taj problem će biti riješen, kreće vađenje krumpira, i kod nas u Međimurju, a potom i u Istri tako da očekujemo normalizaciju tržišta ubrzo. Nema straha ni za potrošnju u turističkoj sezoni, sve će to biti sređeno', najavio je Mesarić i kaže kako ovo malo krumpira što ima na policama nije uvezeno iz europskih zemalja, već vjerojatno iz Egipta ili Cipra.

Koliko će trenutno stanje, odnosno nestašica utjecati na formiranje cijene i hoćemo li skuplje plaćati krumpir ovisit će kaže Mesarić, isključivo o tržištu, kako tvrdi 'ako bude potražnje, rast će mu i cijena'.

'Lijekovi za biljke su tri puta skuplji, a tu su i više cijene repromaterijala. Neki preparati koje morate koristiti su suludo skupi, a uz to morate voditi računa i o okolišu jer Europa to traži. Sve će to dovesti do dodatnog pada proizvodnje', smatra Mesarić.

Napominje kako je kad se podvuče crta za ovu godinu cijena proizvodnje došla na iznos od preko jedan euro zbog čega mnogi ne vide računicu, pa odustaju od proizvodnje ili se okreću izvozu, a ne plasmanu na domaćem tržištu.

'Nekad je to bila jedna od osnovnih kultura kod nas, a danas je jedna od najskupljih poljoprivrednih proizvodnji. Mi smo naš smo krumpir najviše izvezli u Mađarsku, a i slovensko tržište dosta traži. Tako je to kad naši majstori uvoze, a nama domaćim proizvođačima spuštaju cijenu pa moraš tražiti drugo tržište i priliku. To se u Hrvatskoj dogodilo i sa svinjogojstvom. Iako se poljoprivredna proizvodnja kod nas potiče, tržište i trgovci ruše cijene i na kraju proizvođači ne mogu ni spojiti kraj s krajem', objašnjava Mesarić.

Unatoč kiši i poplavama, kaže kako se krumpir u Međimurju za sad dobro drži, dakle ovogodišnji urod izgleda dobro.

'Najgore su ljetne vrućine za krumpir, to je kultura kojoj najviše smeta toplotni udar. Morate ga hladiti, zalijevati noću, pa onda na to dolaze i razne bolesti, sve to utječe na konačni urod', kaže za kraj Mesarić.