ZINFEST 2023. 'Nije slučajno da je Austro-Ugarska napravila prvi vinogradarski registar upravo u Kaštelima'
Festival crljenka i rođaka
Zinfest - festival crljenka i rođaka održat će se 16. i 17. studenog u Kaštelima. Program će prvog dana biti rezerviran za priču o vinu, dok će drugog dana, u petak, između ostalog, biti održan okrugli stol na temu budućeg brendiranja crljenka kaštelanskog unutar ZOI Dalmacije.
- Uključili su se svi vinari Dalmacije što nam daje jedan veliki poticaj u daljnjem radu. Imamo dvije bine, jedna je za vine program, a druga za gastro. Ovu godinu, moram zaključiti da imamo više od 60 predstavljanja, a sudjelovat će više od 100 sudionika. Očekuje se i veći posjet od prošle godine - najavio je Srećko Radnić iz Klastera Zora.
Grad Kaštela iznimno je ponosan na događaje poput ovoga jer im je želja promovirati grad uz tradiciju, a daje i dodanu vrijednost u turizmu.
- Naš kaštelanski crljenak je jedan proizvod, sorta, koja je autohtono kaštelanska. Činjenica je da se čak i forenzika uključila u to da dokažemo da ovaj poznati američki zinfandel, međunarodno vino, zapravo iz Kaštela. Mi smo ponosni na tu priču i organizacijom festivala poput ovoga gdje se sljubljuju vina i tradicionalna jela želimo pokazati našu tradiciju. Jako je to bitno za turizam i da se naš crljenak pronađe na vinskim kartama. - rekla je kaštelanska dogradonačelnica, Jadranka Matok Bosančić.
Festival će zaokružiti gastronomski kutak, gdje se očekuju brojne delicije, a predstavit će se i Ugostiteljske škole iz Imotskog, Sinja, Splita, Hvara Trogira i Kaštela. Gastronomske kreacije potpisat će brojni poznati chefovi: Željko Buotić Leše, Petar Božić i Robert Predrag Žmire.
- Ja mislim da nijedan restoran ne bi trebao postojati, ako nema barem jedan crljenak u vinskoj karti. U mom restoranu se trudimo zastupati Dalmaciju, ne samo u okusima koje stavljamo u tanjur, već i u vinskoj listi. Jedinu želju što imam je bude što više etiketa na crljenku bude. Kako ćemo to na pjatima popratiti, to je lakše kada imate vrhunsko vino - rekao je chef Žmire koji će za festival napraviti posebno jelo s crljenkom kaštelanskim.
Više od 20 godina crljenkom se bavi Ivan Kovač Matela, vinar i vinogradar, koji je istaknuo kako se time bavi iz ljubavi, a ne interesa.
- Crljenak je ovdje puno više. Kod mene godišnje bude oko 3 tisuće litara. Nije slučajno da je Austro-Ugarska napravila prvi vinogradarski registar upravo u Kaštelima i na prostoru Dingača, na Pelješcu. Ostajem pri priči da nas uvijek bolje prepoznaju drugi, nego mi sami sebe. Mi ovdje nemamo samo crljenak. Kaštela imaju osam sorti koje nema nigdje na svijetu. Od glavinuše, babice... To je stvar koju ti moraš voljeti jer tu trebaš sebe dati i onda će ti to samo od sebe doći. - rekao je vinar Kovač Matela i istaknuo da je danas sve manje zainteresiranih za rad pa tako čak i on ima zemlje koju ne stigne obrađivati.
Da je uistinu potrebna institucionalna podrška vinarima istaknuo je zamjenik direktorice Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Joško Stella.
- Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije od početka podržava priču o crljenku. Bili smo na svjetskim sajmovima i promovirali tu priču. Imali smo posebnu prezentaciju u New Yorku uz podršku turističkih zajednica Splita i Kaštela. Ono što je bitno u ovoj priči je da postoji podrška sa svih strana, no ono što ključno nedostaje je institucionalna podrška vinarima da sljedeće generacije vinara nastave tu priču. Smatram da je ovo preveliko bogatstvo da bi se izgubilo, nešto autentično, svjetski priznato. Sve to pada u vodu ako crljenak ne ostane ovdje i ne proizvodi se i dalje da ga nove generacije prihvate - zaključio je Stella.
Ovu priču od početka prati i Splitsko-dalmatinska županija, a potporu je pružila i ovoga puta.
- Svake godine potiče manifestacije koje imaju za cilj povećati kvalitetu turističke ponude, ali u svakom slučaju i eno-gastro ponude u županiji. Ovakav tip manifestacija je izuzetno važan, ne samo kako bi pričali o kontinuitetu, već i kako bi poticali mlade ljude da se bave obradom zemlje i da se pridruže očuvanju naše tradicije i sorti - istaknula je Renata Tešija iz Upravnog odjela za turizam i pomorstvo SDŽ.