Slučaj mlade majke troje djece koja se u noći na 6. rujna srušila pred vratima Hitne pomoći u Supetru komentirala je i gradonačelnica Ivana Marković koja je naglasila kako se žena i danas, 10 dana nakon samog događaja, i dalje nalazi na Jedinici intenzivne njege KBC-a Split. Zaželjela joj je brz oporavak, pohvalila je sve djelatnike hitne službe za koje kaže da odlično rade svoj posao, ali upozorava kako ovo nije izolirani slučaj.
'Ovo je naša stvarnost. Ovo je slučaj koji predstavlja najveći strah svih stanovnika hrvatskih otoka: što ako se nešto dogodi meni, mome djetetu, partneru, roditelju, a Hitne nema? Što ako ne može doći medicinski gliser? Kako da dođemo do bolnice? U tom kontekstu, raspolaganje adekvatnom opremom i timovima hitne medicinske pomoći uistinu je pitanje života i smrti. Najekstremniji primjer krize zdravstvene zaštite na otocima vidjeli smo u ožujku 2025. godine, kada je mladić s Lastova preminuo jer je njegov transfer do bolnice u Dubrovniku trajao preko osam sati. Od tada do danas nije se promijenilo puno', poručila je Marković.
Podsjetila je kako je odmah po smrti momka s Lastova predsjednica Odbora za zdravstvo Ivana Kekin sazvala sjednicu na kojoj su HDZ i partneri odbili organizirati tematsku sjednicu o sustavu hitne pomoći na otocima.
'Odbili su bilo kakvu raspravu. Tada smo slušali kako je zdravstvo na otocima odlično, kako je hitan medicinski prijevoz odličan, kako nema problema, kako je slučaj momka s Lastova izdvojeni incident. Nakon toga članovi vladajuće koalicije nisu se pojavili na glasanju i time su opstruirali donošenje zaključaka. Prošlogodišnji slučaj s Lastova i ovaj sa Supetra nisu izolirani incidenti. Oni su realnost. Oni su živi strah u srcu svakog otočana. I to je poraz ovog društva, ove države i svih koji je vode, posebice nadležnog ministarstva, jer je zdravstvena skrb ustavna kategorija svakoga od nas', kaže Marković i dodaje kako su otočani su po ovim ustavnim kategorijama građani drugog ili trećeg reda, ovisno o tome koliko su daleko od kopna.
'Žalosti me ovaj odgovor ravnatelja hitne, gospodina Luetića. Ništa nije drugačije nego prijašnjih 20 puta. Žalosti me užasno jer je iz njega jasno da promjena neće biti jer se ponovo objašnjava kako je sustav dobro složen i kako nema problema. Kao gradonačelnica i kao stanovnica otoka mogu reći da želim promjene. Želim pomoći i želim konkretno stvari napokon mijenjati. Zdravstvena zaštita ustavna je kategorija i u domeni države. Organizacija i opremanje timova hitne medicinske pomoći u ingerenciji je županija. Gradovi nemaju puno mogućnosti. Supetar se trudi financirati školovanje za deficitarna zanimanja, sufinanciranju pedijatra, ali prave potrebne promjene i reforme moraju doći s vrha', navela.
Ističe i kako je pokušavala to ostvariti nizom amandmana kojima bi se uspostavila jasna koordinacija zdravstvenih i socijalnih usluga na otocima te zakonski okvir za dugoročno planiranje, od Ministarstva zdravstva i Uprave za otoke, preko županija, do jedinica lokalne samouprave, ali njezini prijedlozi nisu prihvaćeni.
'Ovo danas je apel, molba, zahtjev. Jer zaista mi je mučno, žalosno da moramo ponovo apelirati kako ovo danas nije dobro. Moramo sjesti, pričati i naći način da poboljšamo situaciju. I to nije sastanak u kojem ćemo uvidjeti problem, a njegovo rješavanje pustiti za neki drugi put. Trebamo operativni sastanak s kojeg se ne ustajemo dok ne nađemo način da poboljšamo zdravstvenu zaštitu na Braču, Lastovu i svim ostalim otocima. U suprotnom, uskoro nikoga na otocima neće biti! U tom smislu išao je i moj apel prema županu Blaženku Bobanu kao osobi zaduženoj za organizaciju zdravstvene i hitne medicinske službe. Ne želim da se ovaj slučaj pretvori u nabacivanje, nego samo u jedan korak prema stvarnim promjenama za naš otok i sve ostale otoke. Ovo se nikome više ne smije dogoditi', zaključila je gradonačelnica Supetra.
