Koja jela i pića jačaju imunološki sustav?

Potaknuti specifičnim okolnostima razmišljamo o hrani više nego li je to bio slučaj u periodu prije pandemije. Boravak u domovima probudio je naše sklonosti za gastronomijom te smo osvježili stara znanja i usvojili nove vještine. Porastao je interes i za kvalitetu hrane te za bromatološke informacije o namirnicama. Jednako kako se šire gastronomski recepti, šire se i recepti za jela i pića koja mogu ojačati  humani imunološki sustav.

Prisutni su tradicionalni recepti i autohtone namirnice, ali i brojne egzotične namirnice čija ljekovitost je provjerena u dalekim kulturama stoljetnim iskustvima. Pretpostavlja se kako raznovrsnom i mješovita prehranom možemo organizmu osigurati optimalan unos nutrijenata. Zdrava osoba uz balansiranu prehranu i optimalnim uvjetima života ne bi trebala brinuti za eventualni manjak važnih makro i mikro nutrijenata.

Promjenom stila života u proteklih 100 godina posebno se promijenio model dnevne prehrane, a imamo i sve veća saznanja o zdravstvenoj ugrozi u slučajevima dužeg deficita pojedinih nutritivnih komponenti. U cilju podrške ljudskom organizmu nastala je posebna industrija dodataka prehrani koji nisu zamjena za konvencionalnu prehranu i trebaju se konzumirati sukladno savjetu stručne osobe.

Dobro je prisjetiti se kako je prvi 'dodatak prehrani' bio rehidrirani  inaktivirani pivski kvasac proizveden 1938. godine, a namjena mu je bila pomoć rekonvalescentima u što bržem oporavku. Nakon Drugog svjetskog rata sva djeca su pila riblje ulje kako bi se spriječio rahitis. Iza 1960. godine proizvode se dodaci za djecu i obogaćuje se dječja hrana. Od tada industrija dodataka prehrani doživljava strelovitu ekspanziju. Posebno su popularni dodaci prehrani za tzv. detox programe, za antiage programe i dodaci koji se smatraju podrškom teško bolesnim osobama.

Poseban zadatak je ustanoviti manjak u organizmu kada su u pitanju minerali, vitamini i druge dragocjene nutritivne komponente. Određenim serološkim pretragama je moguće doći do podatka o manjku (najpoznatije je mjerenje željeza; kalcija, kalija, natrija…), a kod nekih nemamo ciljane i dostupne pretrage.

Često su u pitanju specifične i dosta skupe biokemijske pretrage koje se obavljaju isključivo u okviru dijagnostičkih postupaka. Prije tridesetak godina procjene su se donosile na osnovu promjena na koži, sluznici, kutovima usana i dr. parametrima koji su ukazivali na nutritivne deficite.

U slučaju ustanovljenog deficita potrebno je manjak pokušati nadoknaditi hranom, ali i dodacima prehrani.

Posebno su na cijeni dodaci prehrani koji su dobiveni iz hrane (najčešće voća i povrća) i to zato što ih ljudski organizam najbolje iskorištava. Evo nekih navoda i činjenica...

Cink je esencijalni mineral prisutan u svakoj stanici našeg organizma. Namirnice najbogatije cinkom su školjke (posebice kamenice) i rakovi, crveno meso, perad i jetrica. Dobri biljni izvori su mahunarke, sjemenke i žitarice, no potrebno ih je unijeti u nešto većim količinama jer sadrže fitate koji ometaju apsorpciju cinka. 

Cink je potreban za aktivnost preko 300 enzima koji pomažu u metabolizmu, probavi, radu živaca i drugim procesima. Nezamjenjiv je u procesima stanične diobe, zacjeljivanja rana, proizvodnje sperme i razvoja fetusa. Pored toga, od presudne je važnosti za razvoj i funkciju imunoloških stanica. Upravo zbog toga, nedostatak cinka može dovesti do oslabljenog imunološkog odgovora. Dodaci prehrani u obliku cinka potiču određene imunološke stanice i smanjuju oksidativni stres. Prema preglednom radu koji je obuhvatio 7 različitih studija, unos od 80mg do 92mg cinka dnevno može smanjiti trajanje prehlade do 33%. U prilog cinku idu i rezultati studije koja je pokazala kako cink značajno smanjuje rizik od infekcija te potiče imunološki odgovor u starijih osoba. 

Peršin je začinska biljka karakteristična za Mediteran, a predstavlja pravo bogatstvo vitamina. Stoga nije ni čudno što se još od davnina koristi u borbi protiv visokog tlaka, raznih upalnih bolesti i alergija. Samo pola šalice svježeg peršina zadovoljava 53% dnevnih potreba za vitaminom C, preko 100% dnevnih potreba za vitaminom A te čak 547% dnevnih potreba za vitaminom K. Vitamin C je visoko koncentriran u imunološkim stanicama te se brzo troši tijekom infekcija. Štoviše, nedostatak vitamina C značajno oslabljuje imunološki sustav te povećava rizik od infekcija. Uz to, suplementacija vitaminom C doprinosi smanjenju trajanja i težine simptoma za vrijeme prehlade. Uz vitamin C i flavonoidi kojima peršin obiluje, a posebice se ističu miricetin i apigenin, imaju zaštitnu ulogu. Provedene studije navode kako flavonoidi mogu smanjiti rizik od infekcije pluća, grla i nosa do 33%.

Crna bazga, latinskog imena Sambucus nigra, je europska biljka s dugogodišnjom primjenom u liječenju prehlade i gripe. Danas komercijalni pripravci na bazi bazge dolaze u različitim oblicima uključujući ekstrakte, kapsule i pastile. Pregledom znanstvene literature može se zaključiti kako primjena ekstrakta te cvjetne infuzije bazge može utjecati na ozbiljnost simptoma te samo trajanje prehlade. Samo djelovanje bazge može biti direktno - sprječava ulazak virusa u organizam te prijenos virusa iz stanice u stanicu i indirektno- utječe na oslobađanje citokina poput IL-6, IL-8 i TNF. 

Prema istraživanju je primjenom od samo 60ml sirupa bazge dnevno došlo do smanjenja simptoma prehlade kroz dva do četiri dana (za razliku od kontrolne skupine kod koje su simptomi potrajali i do 8 dana). Rezultati druge studije potvrđuju navedeno. Naime, tijekom istraživanja nakon primjene pastila sa 175mg ekstrakta bazge u trajanju od dva dana, došlo je do značajnog smanjenja simptoma gripe poput groznice, glavobolje, boli u mišićima te začepljenog nosa. S druge strane, 312 ispitanika koji su uzimali kapsule sa 300mg ekstrakta bazge 3 puta dnevno, prijavili su kraće trajanje gripe i slabije simptome.

Šipak, latinskog imena Punica granatum, ispoljava snažno protuupalno svojstvo zahvaljujući visokom sadržaju punikalagina. Punikalagini su iznimno snažni antioksidansi, a pronalazimo ih u soku i kori šipka. Toliko su snažni da sok šipka ima tri puta veću antioksidacijsku aktivnost od crvenog vina i zelenog čaja. Prema 12-tjednom istraživanju s osobama sa šećernom bolešću, unos 1 šalice soka od šipka dnevno snižava upalne markere (CRP i IL-6) za 32 i 30%. Također, sok od samo jednog šipka zadovoljava 40% dnevnih potreba za vitaminom C, a njegova važnost u imunološkoj obrani organizma je odavno poznata. 

Ohrabrujuće je da veliki broj osoba koje koriste dodatke prehrani slušaju upute stručnih osoba i vode se za provjerenim informacijama i renomiranim proizvođačima. 

Ovom prilikom ćemo predstaviti jedan dodatak prehrani...

MINUSGRIP - ampule, 10x15ml 

SASTAV: koncentrat NAR - a (Punica Granatum L) , bobice crne bazge (Sambucus nigra L.), obogaćen vitaminom C i laktoferinom
staklenka (15 ml)% sadrži:
Vitamin C 100 mg125 % dnevnih potreba
Cink 5 mg 50 % dnevnih potreba
Elagitanini 40 mg
Antocianini 175 mg
Laktoferin 90 mg

MINUSGRIP je dizajniran za prevenciju virusa gripe i rane faze infekcije. Sinergija sastojaka nara, crne bazge i laktoferina je otkriće koje znanstvenici i zdravstveni stručnjaci smatraju za najviše obećavajuće na području imunologije.

Antocianin - Antocijani sambucin, krizantemin i sambucijanin sprječavaju in vitro prijenos i umnožavanje virusa gripe; dizajniran za prevenciju i rane faze infekcije.

Laktoferin je protein koji služi u transportu željeza i pripada grupi transferina, odnosno laktoferin je baktericidni protein koji se nalazi u sekundarnim granulama neutrofila. Letalno djelovanje postiže se stvaranjem kelata željeza, što je presudno za metabolizam, odnosno preživljenje bakterije. Efikasan je protiv Esherihie colli, Salmonelle, Staphylococcusa, Listerie, Candide itd. Kod pokusnih miševa zaraženim stafilokokom, koji dobijaju 2% od kalorija kao laktoferin, bubrežne infekcije se smanjuju 40-60%, a bakterije u urinu od 5 do 12 puta.

* Infekcije urinarnih puteva. Možu značajno olakšati infekciju mokraćnog mjehura, smanjiti opasnost od upale bubrega i kroničnih bubrežnih problema.

* Poboljšana apsorpcija željeza: Zbog velikog afiniteta apolaktoferina prema željezu, isti ga veže i prenosi do svih stanica koje ga trebaju (što je važno u stanjima deficita npr. kod sideropenicne anemije)