Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Michael Reichelt from Pixabay NAJSKUPLJA GLJIVA NA SVIJETU Bijeli tartuf zna proizvesti svega 20 ljudi u svijetu. Među njima je i jedan Hrvat

NAJSKUPLJA GLJIVA NA SVIJETU Bijeli tartuf zna proizvesti svega 20 ljudi u svijetu. Među njima je i jedan Hrvat

Eksperimentirao je i učio na pogreškama

Slavonac sa zagrebačkom adresom, prvi je i jedini registrirani proizvođač sadnica najskupljih gljiva na svijetu - tartufa. Proizvodnjom sadnog materijala počeo se baviti još kao student šumarstva. Razvio je vlastite tehnike stvaranja sadnica i danas je jedan od 20 ljudi na svijetu koji znaju i mogu proizvesti čak i bijeli tartuf, javlja HRT.

Fasciniran je gljivama još od djetinjstva. Priznaje - nije uspio presaditi vrganj, ali zato sve zna o zagonetnom svijetu cijenjenih podzemnih gljiva.

- Ono što je kod nas nekako proizvodnja kulena ili slanine, pršuta, to je u Francuskoj sasvim normalno da ljudi uzgajaju tartufe. Kod nas je to još uvijek u povojima i kod nas imam možda desetak hektara nasada, ističe proizvođač sadnica tartufa - govori proizvođač sadnica tartufa, Davor Gašpar.

U Hrvatskoj je klima raznolika i postoje različite vrste tla te je idealna za proizvodnju gotovo bilo čega - pa tako i brojnih vrsta tartufa. Sve je morao naučiti sam - eksperimentirao je i učio na pogreškama.

- Sada smo vidjeli kako nakon 20-tak dana spore bijelog tartufa klijaju i tvore primarni micelij koji obavija korijen graba - dodaje Gašpar.

Sam postupak nije jednostavan, ali tartufi zapravo žive u simbiozi s drvećem. Njihove se spore nalijepe na korijen mladog drveta i zajedno rastu do prvog uroda.

- Tu se radi o hrastu crniki koja će nakon 10-tak godina u sprezi sa drugim biljkama iste vrste dati svom vlasniku razlog za veselje - dodaje.

Za plantažni uzgoj, kaže, tartuf je zahvalna kultura. Nije riječ o sađenju šume nego je više poput voćnjaka. Tartuf ne zahtijeva posebnu pažnju i intenzivne radove - samo zalijevanje.

- Može se očekivati urod između 50, čak do 250 kila po hektaru godišnje, takve sadnice dok god su povoljni uvjeti nastavljaju s urodom i sljedećih godina. Nije rijetkost da se na istoj sadnici, to jest, u istoj praktički rupi iz koje je izvađen tartuf, čak i iste godine, nakon 10-tak dana ponovno nađe plodište - ističe Gašpar.

Bilo da je crni ljetni, tamnosporni ili bijeli tartuf svaki od njih ima velik potencijal jer tartuf je još najelitniji proizvod svake gastronomske ponude.

Vaša reakcija na temu