U HAZU – Zavodu za znanstveni i umjetnički rad u Splitu (Palača Milesi) 16. listopada u 19 sati otvara se izložba Historija zaborava: Prve žene hrvatskih muzeja – Zagreb, Osijek i Split, nova dionica projekta koji je započeo u Zagrebu, nastavio se u Osijeku, a sada donosi rezultate istraživanja o ženama povezanim sa splitskim muzejima. Etnografski muzej Split organizator je splitske izložbe u kojoj sudjeluju i Arheološki muzej u Splitu, Galerija umjetnina Split, Hrvatski pomorski muzej Split te Prirodoslovni muzej i zoološki vrt.
Zahvaljujući inicijativi Ane Solter, muzejske savjetnice u Arheološkom muzeju u Zagrebu i glavne organizatorice istraživanja, ovaj projekt pokrenula su četiri zagrebačka muzeja – Arheološki muzej u Zagrebu, Etnografski muzej, Hrvatski školski muzej i Muzej za umjetnost i obrt. Prva izložba otvorena je u ožujku 2025. te izazvala velik interes publike (izložbu je pogledalo gotovo 29.000 posjetitelja), a kroz arhivsku građu i druge tragove rada prvih zagrebačkih muzealki otvorila je pitanje njihove profesionalne uloge i mjesta žena u razvoju muzejske struke. U Osijeku se projekt 2026. proširio lokalnim istraživanjem u Muzeju Slavonije, čime je pokazano koliko se iskustva žena u muzejskoj profesiji mogu razlikovati od sredine do sredine.
U Splitu je u središtu novo čitanje pretežno zanemarenih životopisa prvih žena splitskih muzeja, ali i žena čiji su se profesionalni, znanstveni i kulturni angažmani isprepletali s muzejskim ustanovama prve polovice 20. stoljeća. Na izložbi će se tako moći otkriti i različite profesionalne sudbine i konteksti u kojima su djelovale Aida Koludrović, Tinka Piteša, Vinka Bulić, Marija Selebam de Cattani ili Cata Dujšin-Ribar, ali i druge žene čiji je rad obilježio pojedine ustanove. Aida Koludrović i Tinka Piteša djelovale su u Etnografskom muzeju Split, Vinka Bulić bila je publicistkinja i kulturna djelatnica usko vezana uz rad don Frane Bulića i Arheološkog muzeja, ali je doprinos dala i u radu Etnografskog muzeja, Marija Selebam de Cattani bila je prirodoslovka čiji je rad povezan s najstarijim zbirkama splitskog Prirodoslovnog muzeja, a Cata Dujšin-Ribar, uz umjetnički rad, bila je prva restauratorica splitske Galerije umjetnina.
Istraživanje pritom ne vraća samo pojedinačna imena u povijest muzeja. Otvara se šira slika ljudi, znanja i profesionalnih odnosa kroz koje su se muzeji razvijali.
'Novim čitanjem biografija ranih muzealki u različitim lokalnim sredinama postupno se otkriva slojevita karta prisutnosti žena u hrvatskim muzejima i kulturnim ustanovama, iscrtana od poveznica, prešućenih iskustava i iznenađujućih dodira između naizgled udaljenih mjesta', ističu kustosice izložbe Ana Solter i Ivana Vuković.
Velika lista od čak deset muzeja iz Zagreba, Osijeka i Splita uključenih u projekt omogućuje da se njihove povijesti čitaju zajedno, kroz različita lokalna iskustva i poveznice među ljudima i institucijama. Historija zaborava u Splitu tako nastavlja jedno jednostavno, ali važno pitanje: koga pamtimo kada govorimo o povijesti muzeja, a čiji je rad s vremenom postao manje vidljiv?
Izložba Historija zaborava: Prve žene hrvatskih muzeja – Zagreb, Osijek i Split otvara se 16. listopada 2026. u 19 sati u Palači Milesi, sjedištu HAZU – Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Splitu.
