Hrvatsko narodno kazalište Split u srijedu, 15. travnja, premijerno će izvesti operu 'Ero s onoga svijeta' Jakova Gotovca, jedno od najpoznatijih i najizvođenijih djela hrvatske operne literature.Od svoje praizvedbe 1935. godine opera je postala trajnim dijelom nacionalne glazbene baštine, a vedra radnja, snažna povezanost s folklornom tradicijom i prepoznatljive melodije učinile su je jednim od najpopularnijih djela domaćeg opernog repertoara.
U središtu radnje nalazi se domišljati mladić Mića koji se, kako bi osvojio srce djevojke Đule, predstavlja kao tajanstveni 'Ero s onoga svijeta'. Njegova snalažljivost pokreće niz komičnih situacija koje vode prema sretnom raspletu i završnom slavlju.
Novu splitsku produkciju režira Hrvoje Korbar, dok dirigentsko vodstvo potpisuju Mikhail Sinkevich i Josip Šego.
U predstavi sudjeluju orkestar i zbor Opere Hrvatskog narodnog kazališta Split te plesači KUD-a 'Jedinstvo'.
Opera Ero s onoga svijeta ponovno se vraća na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta Split u novoj produkciji koja premijerno izlazi pred publiku 15. travnja 2026. godine.
Jedno od najpoznatijih djela hrvatske operne literature već desetljećima zauzima posebno mjesto na repertoaru HNK Split, a nova produkcija donosi suvremeno čitanje ovog opernog klasika.
Režiju potpisuje Hrvoje Korbar, redatelj mlađe generacije koji je posljednjih godina ostvario niz zapaženih dramskih i opernih režija na hrvatskim pozornicama. Dirigentsko vodstvo predstave povjereno je Mikhailu Sinkevichu, šefu dirigentu Opere HNK Split i Josipu Šegi.Autorski tim predstave čine i scenografkinja Paola Lugarić Benzia, kostimografkinja Tea Bašić Erceg, koreografkinja Blaženka Kovač Carić, oblikovateljica svjetla Vesna Kolarec te zborovođa Maro Rica.
U predstavi sudjeluju orkestar i zbor Opere HNK Split te plesači KUD-a 'Jedinstvo', a publika će imati priliku vidjeti niz istaknutih opernih solista u glavnim ulogama.
V.d. intendanta HNK Split Božo Župić istaknuo je kako se opera 'Ero s onoga svijeta' premijerno postavlja nakon 25 godina, naglasivši da je riječ o prvoj novoj produkciji još od 2001. godine. Pritom je istaknuo kako je aktualni postav u potpunosti drugačiji, kako u pjevačkom tako i u glumačkom smislu, te da svaka uloga ima više podjela s ciljem osiguravanja kontinuirane izvedivosti predstave.
V.d. ravnatelja Opere Frano Barović, istaknuo je važnost opere 'Ero s onoga svijeta' kao ključnog dijela hrvatske baštine, njezino uvođenje u stalni tzv. željezni repertoar kazališta, spoj tradicije i suvremenog pristupa u novoj produkciji te stratešku odluku o angažiranju više solista u podjeli kako bi se osigurala kontinuirana i pouzdana izvedivost predstave.
Također su se obratili maestro Mikhail Sinkevich, šef dirigent i dirigent predstave s bogatim međunarodnim iskustvom, te redatelj Hrvoje Korbar, jedan od istaknutih redatelja mlađe generacije, poznat po suvremenom pristupu režiji klasičnih djela.
- Prije četiri godine, dobio sam poziv za svoju prvu samostalnu opernu režiju – u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u Klovićevim dvorima režirao sam Gotovčevog 'Stanca', zrelo skladateljevo djelo u kojem je komprimirano mnogo toga što je već ostvario u svom najpopularnijem i najizvođenijem djelu iz 1936. – operi 'Ero s onoga svijeta'. Gotovčevog Stanca smjestili smo u kontekst suvremenog Dubrovnika kao omiljene pirne destinacije, i ta je rekontekstualizacija na pozornicu donijela prepoznatljive motive suvremenih svadbenih običaja, a umjesto prave koze na sceni je kozu utjelovila glumica koja je postala, uz Stanca, glavni lik predstave.
Kad sam u prosincu dobio poziv da režiram 'Eru s onoga svijeta' u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu, prvo sam pomislio da se radi o pozivu da obnovim već postojeću produkciju. Shvativši da je u pitanju poziv da režiram novu produkciju Ere, pa još k tome i poziv koji uključuje i određenu autorsku slobodu u pristupu, nije mi preostalo drugo nego okupiti autorski tim koji će se u tom kratkom periodu sa mnom uputiti u pustolovinu zvanu 'novi Ero' - kaže redatelj.Ističe kako je Ero, za razliku od manje poznatog Stanca (posljednji put viđenog na našim pozornicama prije više od dvadeset godina), djelo koje gotovo nikad i nije sišlo s pozornice naših nacionalnih kazališta. Slike izvedbi urezane su u kolektivno pamćenje i samo djelo je postalo dio folklora.
- Nijedno drugo djelo koje sam postavljao nije nosilo takvo breme – kako u postojeće kanonsko djelo (čija je i izvedba već postala kanonska) unijeti novi duh, novo osjećanje vremena, a ne oštetiti samo djelo, niti u glazbenom, niti u dramaturško-redateljskom smislu? Kako zadržati njegovu iskričavost, živost i humor u novom izdanju? Kako prikazati ono što je nekad bila živa svakodnevica, a danas djeluje kao odjek nekog mitskog vremena?
Odgovor na to pitanje se nametnuo iz razmišljanja o kratkoj bilješci koja govori o vremenu radnje. Libretist i skladatelj kažu - 'vrijeme današnje, kao i ono pred sto godina'.
U trenutku kada djelo nastaje po mnogočemu se još moglo smatrati kako je vrijeme isto kao što je bilo i prije sto godina. Danas, 90 godina kasnije – svijet se radikalno izmijenio, pa tako i onaj kutak svijeta u kojem se odvija radnja ove opere. Danas je tradicija postala identitetska oznaka, nešto što čuvamo kao dio svog nasljeđa, ali što sve teže odolijeva pred poplavom suvremenosti – na današnjim dernecima i sajmovima kakvima vrve naši krajevi uz narodne nošnje supostoje i grade se novi, suvremeni elementi koji postaju svojevrstan 'suvremeni folklor', prati ih neka nova glazba koja na ovaj ili onaj način odjekuje folklornim motivima, a 'stari zanati' i 'tradicionalan način života' postali su dio turističke ponude u sveopćoj pomami za autentičnim iskustvom. Iz takvog citatnog odnosa prema tradiciji koju danas na različite načine pokušavamo očuvati, rekonstruirati, ponovno izmisliti i – vrlo često prodati – promišljali smo svijet ove produkcije - ističe Korbar.
Dodaje kako Eru nikada nije doživljavao kao djelo koje pripada mitskoj prošlosti i kao djelo koje je od te prošlosti neodvojivo prvenstveno zbog vrhunski glazbeno i dramaturški oblikovanih karaktera i situacija – Ero je junak koji se suprotstavlja moćniku i ismijava njegovu goropadnost, iskorištava ljudsku lakovjernost, sklonost da povjerujemo u raznorazna čudesa koja nam služe kao anestetik za nezaliječene rane, i naposljetku, poput svakog čovjeka on i njegova Đula čeznu za ljubavlju.
- Majstorske tvorevine Begovićevog libreta mogli bismo citirati do u nedogled, i već se danima na probama razgovaramo odgovarajući si stihovima iz libreta - ali da potkrijepimo tvrdnju ovdje ćemo navesti tek jedan – 'Samo jedno Boga molim – da me voli kog ja volim'. Ne leži li u svakome od nas, ispod svih maski i ograda kojima se branimo od svijeta, čežnja da volimo i da budemo voljeni?Karakteri i situacije koje su Gotovac i Begović postavili itekako su prepoznatljivi i danas, i upravo je u tome njihova veličina – zbog toga smo ih tako lako i bez otpora mogli smjestiti i u novije vrijeme. Kamo sreće da je danas više takvih koje će ismijati i suprotstaviti se neuništivoj ljudskoj volji za moć, raznim moćnicima, vladarima i ludama koji su spremni uništiti sve što ih okružuje.
'Tradicija nije obožavanje pepela, već održavanje plamena' citat je koji se pripisuje Gustavu Mahleru, i koji nam je bio misao vodilja prilikom osmišljavanja ove produkcije. Tijekom procesa priprema svaki smo kostimografski i scenografski detalj pažljivo vagali, birali koje ćemo elemente transponirati u današnje vrijeme, a prema kojima se citatno odnositi, kako ćemo reinterpretirati narodni kostim, a kad ga potpuno napustiti. Koncepciju likova smo kroz probe gradili sa sjajnim izvođačima splitskog ansambla i već dobro poznatim gostima koji su spremno i radosno odgovorili na naše prijedloge da oživimo i scenski ispratimo sve ono upisano u Gotovčevu glazbu. Naše probe prošle su u veselju, smijehu i šali kako i traži ova komična opera, i vjerujem da ćemo taj duh uspjeti prenijeti i publici, kako onoj koja će se još jednom vratiti u teatar pogledati ovo djelo tko zna koji put, tako i onoj koja će se s njim prvi put susresti - poručuje redatelj.
Ansambl predstave
MićaDomagoj DorotićMartin SušnikVladimir Garić
MarkoBožo ŽupićMate Akrap
DomaJosipa LončarTerezija KusanovićBjanka IvasIvona Bosančić Lasić
ĐulaAntonija TeskeraNeda PejkovićMaja Andrijolić
Mlinar SimaMarko LasićVlatko BelasČobančeTea PožgajĐina Vučković