Crna Gora približava se članstvu u Europskoj uniji, no na putu prema Bruxellesu pojavila se pomalo neočekivana prepreka – prijevod europskog zakonodavstva, piše Euronews, prenosi Dubrovački list.
Kako piše Euronews, Podgorica možda neće uspjeti na vrijeme prevesti cjelokupnu pravnu stečevinu Europske unije na crnogorski jezik. Zbog toga Europska komisija već razmatra moguće privremeno rješenje, a među opcijama je i korištenje jednog od postojećih službenih jezika EU-a.
U tom slučaju kao najlogičniji izbor nameće se upravo hrvatski jezik.
Crna Gora želi postati 28. članica Europske unije do 2028. godine, no prije ulaska mora uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU-a, što uključuje desetke tisuća zakonskih i drugih pravnih akata. Posao je golem, tim više što se količina europskog zakonodavstva od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine gotovo udvostručila.
Prema pregovaračkom okviru, Crna Gora mora prije pristupanja osigurati prijevode europske pravne stečevine na svoj službeni jezik te osposobiti dovoljan broj prevoditelja i tumača za rad europskih institucija.
Podgorica je, navodi Euronews, značajno ulagala u administrativne kapacitete i uvjerava da će posao završiti u predviđenom roku. Ipak, Europska komisija već razmatra rezervne mogućnosti.
Jedan od razloga za zabrinutost su i primjedbe Hrvatske na kvalitetu dijela dosad prevedenih pravnih tekstova. Dodatno, između Hrvatske i Crne Gore postoji bilateralni spor koji bi mogao utjecati na tempo pristupnog procesa.
Zašto baš hrvatski?
Ako bi Bruxelles odobrio prijelazno rješenje, Podgorica bi mogla dobiti mogućnost da privremeno koristi neki od službenih jezika Europske unije dok ne dovrši sve prijevode.
Koji bi jezik odabrala, bilo bi na Crnoj Gori, no hrvatski se nameće kao najlogičnija opcija.
Crnogorski standardni jezik pripada istom dijalektnom kontinuitetu kao hrvatski, bosanski i srpski, a jezici su međusobno razumljivi. Hrvatski je pritom jedini od tih jezika koji je službeni jezik Europske unije.
Takvo rješenje, međutim, nije samo tehničko pitanje. U Crnoj Gori je pitanje jezika povezano i s identitetom, a Podgorica se godinama zalagala za međunarodno priznanje crnogorskog jezika.
Zbog toga bi mogućnost da se u procesu pristupanja EU privremeno koristi hrvatski mogla biti i politički osjetljiva.
Slična izuzeća već su postojala
Europska unija već ima iskustva s prijelaznim jezičnim rješenjima.
Malta je nakon ulaska u EU 2004. godine dobila iznimku zbog nedostatka kvalificiranih prevoditelja. Tri godine nije morala prevesti sve europske akte na malteški, uz obvezu da zaostatke naknadno riješi.
Sličan primjer postoji i u slučaju Irske, iako je tamo situacija bila drugačija. Irski je desetljećima nakon ulaska zemlje u EU postao punopravni službeni jezik Unije, nakon čega je uvedeno prijelazno izuzeće od obveze prevođenja svih europskih akata.
Europska komisija tako već ima mehanizme kojima se može privremeno prilagoditi situaciji kada država kandidatkinja ne uspijeva u cijelosti završiti prijevode prije članstva.
Crna Gora trenutačno ostaje jedna od država kandidatkinja koja je najviše napredovala u pristupnim pregovorima. U lipnju je s EU-om privremeno zatvorila još dva pregovaračka poglavlja, čime ih je ukupno bilo 16.
