20/11/26 · 13:30

Hrvati promijenili navike kupnje, jedan podatak posebno iznenađuje

Podaci iz istraživanja HGK-a

Hrvati promijenili navike kupnje, jedan podatak posebno iznenađuje
Foto: HGK
Piše A. A.
PODIJELI Facebook X (Twitter) WhatsApp

Trendovi u maloprodaji, promjene potrošačkih navika, investicije u sektoru trgovine te budućnost trgovačkih centara u fokusu su 6. konferencije o trgovini Gdje i kako kupujemo?, koja se održava u organizaciji Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu.

Direktorica Sektora za trgovinu HGK-a Maja Bogović istaknula je kako trgovina prolazi kroz razdoblje ubrzanih promjena pod utjecajem digitalizacije, demografskih kretanja i novih očekivanja kupaca. To, prema njenim riječima, potvrđuju i najnoviji rezultati istraživanja HGK-a o potrošačkim navikama.

'Trgovina je vrlo dinamična djelatnost koja se kontinuirano razvija i značajno doprinosi gospodarskoj aktivnosti u zemlji. Istodobno suočava se s brojnim promjenama - od digitalne transformacije i sve izraženijih zahtjeva održivosti do promjena u ponašanju i očekivanjima potrošača.

Istraživanje HGK-a potvrđuje da su kupci i dalje cjenovno osjetljivi te da kupnju planiraju promišljeno, tražeći najbolji omjer cijene i kvalitete. Na njihove odluke sve veći utjecaj imaju digitalni alati koji im nude informacije i usporedbu ponuda, posebno kod kupnje u trgovačkim centrima koji i dalje imaju važnu ulogu u kupovnim navikama hrvatskih građana', kazala je Bogović.

Istraživanje pokazuje da su akcije i popusti najvažniji kriterij pri odabiru trgovačkog centra, s prosječnom ocjenom važnosti od 4,48 na ljestvici od 1 do 5, pri čemu su ženama još važniji nego muškarcima. Trgovačke centre 27 posto ispitanika posjećuje nekoliko puta mjesečno, 25 jednom mjesečno, a jednako toliko jednom tjedno ili češće. Najčešće kupuju odjeću i obuću (67 %) i proizvode široke potrošnje (60 %).

U posljednja tri mjeseca 67 % ispitanika kupovalo je na internetu, među kojima je najviše građana mlađe dobi, a najmanje umirovljenika, članova manjih kućanstava te kućanstvima s najnižim prihodima - do 800 eura. Građani Dalmacije najviše kupuju na internetu (74 %), a najmanje oni iz središnje Hrvatske (54 %).

Kupnja rabljene robe postaje sve češća potrošačka navika, što potvrđuje jačanje trenda održive potrošnje u Hrvatskoj. Gotovo svaki šesti građanin u posljednja tri mjeseca kupovao je preko platforme za prodaju i razmjenu rabljene robe, najčešće proizvode manje vrijednosti.

Predstavljena je i analiza rezultata Državnog zavoda za statistiku o rasporedu maloprodajnih kapaciteta. U Hrvatskoj je u 2024. evidentirano 21.298 prodavaonica s gotovo 4,8 milijuna četvornih metara prodajne površine, s oko 124 tisuće zaposlenih i ostvarenim godišnjim prometom od 28,6 milijardi eura s PDV-om.

Prosječna prodavaonica ima 224 četvornih metara prodajne površine, šest zaposlenih i godišnji promet od oko 1,3 milijuna eura. O značajnoj ulozi velikih poslovnih subjekata u hrvatskoj maloprodaji govori podatak da oni s 250 i više zaposlenih raspolažu s manje od 40 posto ukupnog broja prodavaonica, ali imaju dvije trećine ukupne prodajne površine te ostvaruju više od dvije trećine ukupnog prometa. Na jednu prodavaonicu u prosjeku dolazi 181,5 stanovnika, a četiri od deset prodavaonica nalaze se u Jadranskoj Hrvatskoj koja ujedno ima i najveći broj prodavaonica u odnosu na broj stanovnika.

Na konferenciji se razgovaralo o aktualnoj situaciji i izazovima u sektoru te važnosti kontinuiranog dijaloga gospodarstva i javnog sektora u stvaranju kvalitetnog regulatornog okvira za daljnji razvoj trgovine.

'Trgovina povezuje proizvođače s milijunima kupaca, jedan je od najvećih poslodavaca u državi i prva osjeti svaku promjenu u kućnom budžetu. Već više od četiri godine sektor posluje uz izvanredne mjere ograničavanja cijena, uvedene u bitno drukčijim gospodarskim okolnostima. Vrijeme je za preispitivanje dosadašnjeg pristupa, pogotovo jer danas cijene hrane više ne pridonose inflaciji. Sektor je spreman s Vladom dogovoriti postupan i odgovoran izlazak iz ograničenja, vodeći računa o interesima potrošača i stabilnosti tržišta. Izvanredne mjere ne mogu biti trajna zamjena za tržišno natjecanje koje dugoročno najbolje štiti interese potrošača', izjavio je Zoran Mitreski, predsjednik Uprave Konzuma i predsjednik Udruženja trgovine HGK-a.

Među temama konferencije i investicijski su trendovi u sektoru. Istaknuto je da interes za ulaganja u maloprodajne nekretnine i dalje ostaje snažan, uz sve veći fokus na kvalitetu lokacije, održivost i prilagodbu potrebama potrošača.

Na panelu 'Trgovački centri – jučer, danas, sutra' govorilo se o transformaciji trgovačkih centara iz isključivo prodajnih prostora u multifunkcionalna mjesta kupnje, usluga, zabave i društvenih okupljanja. Zaključeno je da će budući razvoj centara ovisiti o njihovoj sposobnosti prilagodbe promjenama životnih stilova i očekivanja potrošača.

Na konferenciji je predstavljena i nova usluga HGK puls izvještaji, namijenjena članicama HGK-a, koja na jednom mjestu objedinjuje relevantne gospodarske podatke, analize i izvještaje te omogućuje kontinuirano praćenje gospodarskih i tržišnih kretanja te prepoznavanje trendova koji mogu utjecati na poslovanje.


PODIJELI Facebook X (Twitter) WhatsApp

Dodaj kao preferirani izvor na Googleu