Akademski sindikat upozorava kako je loša inovacijska politika uzrokovala pad Hrvatske s 40. na 46. mjesto od 139 gospodarstava diljem svijeta, a među najvećim slabostima Hrvatske prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima ističe se razina znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije kojim je Hrvatska na 84. mjestu. Pojašnjavaju kako Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (World Intellectual Property Organization - WIPO) od 2007., godišnje objavljuje Globalni inovacijski indeks (GII) koji predstavlja vodeću referencu za mjerenje inovacijskog učinka gospodarstava širom svijeta.
'Ove godine, 29. rujna 2026. u svom je sjedištu u Ženevi 29. predstavila 19. izdanje GII kojim je obuhvaćeno 139 zemalja te 100 najboljih svjetskih znanstveno-tehnoloških klastera. U vremenu gospodarskih, društvenih i kulturnih previranja, dodatno pojačanih ubrzanim napretkom umjetne inteligencije, iskorištavanje snage inovacija i kreativnosti ključno je za rast, razvoj i konkurentnost. Prema Globalnom inovacijskom indeksu za 2026. godinu Švicarska zauzima prvo mjesto već 16. godinu zaredom te uz Švedsku i Sjedinjene Američke Države i dalje čini tri vodeća svjetska inovacijska gospodarstva.
Republika Koreja i Singapur učvrstili su svoja mjesta na 4., odnosno 5. poziciji, Ujedinjeno kraljevstvo je na 6. dok je Kraljevina Nizozemska napredovala na 7. mjesto. Finska je na 8., Danska na 9. mjestu, a Kina je zadržala 10. mjesto – kao jedino gospodarstvo sa srednjim dohotkom među inovacijskim liderima. Japan drži 12. mjesto, a Hong Kong (Kina) je napredovao na 14. mjesto. Europa ponovno čini najveći dio vodeće skupine – s 14 od 25 inovacijskih lidera, pri čemu je Austrija napredovala na 18. mjesto', poručuju iz Akademskog sindikata uz napomenu kako je Hrvatska je 46. mjestu od 139 gospodarstava predstavljenih u ovogodišnjem GII-u, što, navode, predstavlja pad od šest mjesta u odnosu na prethodnu godinu - 40. mjesto.
'U svih sedam područja, rezultati Hrvatske su niži od prosjeka europskih država. Prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima najbolje rangirane inovacijske snage Hrvatske su omjer učenika i nastavnika u srednjim školama rang 2. (prethodno 1.), sustav upravljanja okolišem - rang 21. (prethodno 6.) i diverzifikacija domaće industrije - rang 10. (prethodno 8.). Ističe se i vrijednosti poduzeća 'jednoroga' u odnosu na BDP - rang 22. (prethodno 14.), izvoz kulturnih i kreativnih usluga u odnosu na ukupnu trgovinu - rang 21. (prethodno 16.) te korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija - rang 16. (prethodno 18.). U rangiranju Hrvatske u gotovim svim navedenim inovacijskim podindeksima, osim korištenja inovacijskih i komunikacijskih tehnologija, zabilježen je pad', navode dalje.
Razlog pada Hrvatske je, smatraju, loš razvoj hrvatskog gospodarstva koji se, inače, treba temeljiti na razvoju industrije i poljoprivrede te razvoju inovacijskog sustava i sustava visokog obrazovanja i znanosti, na što rezultati Globalnog inovacijskog indeksa (GII) već godinama posve jasno upozoravaju.
'No, osim GII, Vladu već godinama upozorava na to i Akademski sindikat koji, između ostalog, posebno upozorava na razvoj gospodarstva na temelju boljeg Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te posebice na suradnju akademske zajednice s gospodarstvom. Nažalost, odgovorne osobe za razvoj svojih resora ne prate i ne razumiju ono što objavljuje GII, a posebice ono na što ih upozorava Akademski sindikat. Time dokazuju sami da nisu eksperti za ta područja, a posebice se to odnosi na ministra Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih', poručuju.
Naglašavaju kako je posljednica nekompetentnosti ministra i odgovornih osoba koji ga podržavaju, uzrok jedne od najvećim slabostima Hrvatske prema objavljenim pojedinačnim inovacijskim podindeksima kojim se ističe da je na temelju razina znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije, Hrvatska na 84. mjestu.
Kako bi se Hrvatska podigla na listi Globalnog inovacijskog indeksa Akademski sindikat predlaže da Ministarstvo visokog obrazovanja, znanosti i inovacija uspostavi: inovacije kao treću misiju sveučilišta, koordiniranja rada Nacionalnog inovacijskog vijeća, poticanja i koordiniranja suradnje akademske zajednice s gospodarskim subjektima, olakšavanja suradnje i koordinacije između raznih ministarstava po pitanju inovacija i transfera tehnologija, a na temelju analize najboljih iskustava i prakse ostvarivanja takvih zaduženja u državama s najpropulzivnijim gospodarstvima, udvostručavanje zaposlenosti istraživača u gospodarstvu, posebice doktora znanosti kako bi se približili barem razini od 50 % u odnosu na prosjek Europske unije, koordinacije izrade Zakona o inovacijama koji bi regulirao financiranje i funkcioniranje inovacijskog sustava te tako ubrzao razvoj industrije, povećao njezin udio u rastu BDP-a te za istraživanje i razvoj podizanje na 3 % BDP-a.
'Nadamo se da će buduća Vlada Republike Hrvatske prihvatiti prijedlog Akademskog sindikata te tako omogućiti razvoj gospodarstva i time u
cijelosti podiči standard zaposlenika i umirovljenika Republike Hrvatske', zaključuju iz Akademskog sindikata.
