'Chat control' pod krinkom borbe protiv zlostavljanja: Odvjetnik Hrdalo upozorio na ozbiljne posljedice

Odvjetnik Vlaho Hrdalo je u programu N1 televizije govorio o kontroverznom prijedlogu Europske unije o nadzoru poruka na društvenim mrežama, neslužbeno nazvanim 'Chat control'.

'Meni se ideja 'Chat controla' strašno ne sviđa. To odudara od svega što jest Europa. 'Chat control' je neslužbeni naslov, ali to je vrlo teško kritizirati jer se službeno bori protiv raspačavanja digitalnog sadržaja dječje pornografije i zlostavljanja djece.

Argument je sljedeći: prijedlog te europske regulative traži da se sva digitalna komunikacija skenira kako bi se eventualno prepoznao neki sadržaj koji ugrožava djecu. Problem je što mi sada imamo kao standard tzv. enkripciju, što znači da podaci ne putuju u sirovom obliku kroz internetske kanale, nego se enkriptiraju', rekao je.

Međutim, on vidi puno problema s takvim prijedlogom:

'Problem ovog prijedloga je taj da bi se sadržaj skenirao kontinuirano, prilikom samog unosa, bez da se uopće dođe u priliku da se odradi enkripcija. Ako je skeniran prije enkripcije, onda ona nema smisla. To bi se radilo svima, u svakom trenu, na svim aplikacijama. To je nadzor', smatra Hrdalo te dodaje kako tu ima više problematičnih stvari.

'Postoji ono što mi nazivamo radnom skupinom, ona pri EK razvija taj prijedlog, ali EK odbija reći tko se nalazi u toj skupini. Svi ti podaci će se slijevati u jedan EU centar, a onda će umjetna inteligencija analizirati je li nešto sporno ili ne. U nekim testnim fazama imali smo jako veliki broj lažnih prijava', kaže Hrdalo.

'Teško je odrediti motiv. Meni se prijedlog nije sviđao, ali sam htio vidjeti argumente druge strane. To je jako teško, čak i ako gledate Wikipedia stranicu, imate jako kratak dio zagovornika prijedloga i onda ogroman set argumenata protivnika. Ti argumenti su po mom sudu validni', kaže.

Dodao je kako ga je iznenadilo to što je prijedlog na dnevni red vratila Danska, koja trenutno predsjeda Europskom komisijom.

'Mene je to iznenadilo. Danska je vrlo zanimljivo društvo, meni blisko. Pada mi na pamet to što u Danskoj ogromna količina ljudi vjeruje svojim političarima. Nismo svi u Danskoj', rekao je.

Gdje, onda, povlačimo granicu između sigurnosti i privatnosti?

'Zašto terorizam, pljačke banaka, ubojstva, nisu dovoljan razlog za čitanje poruka? A druga stvar je još jedna logička pogreška: mi ovdje ne pokušavamo zaustaviti zlostavljanje djece. Mi to dokumentiramo', odgovorio je.

Kako će to, u slučaju provedbe, izgledati u praksi?

'Hrvatski ustav tako nešto izravno sprečava. Ustav izrijekom kaže da je zajamčena tajnost dopisivanja, a ona se zakonom može dokinuti samo u dva slučaja: provedba zakonskog postupka, to su različite tajne mjere, i drugo je zaštita države. Ne može se za pojedino kazneno djelo to napraviti. To bi u Hrvatskoj sigurno bilo protuustavno', zaključio je.