Akademski sindikat potiče izmjena Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti
'Doveo je i do izbacivanja sa 65 godina starosti najizvrsnijeg dijela ljudskog potencijala sustava visokog obrazovanja i znanosti'
Utemeljitelji koji su osnovali Akademski sindikat (AS) shvatili su nakon donošenja loših zakona u sustavu visokog obrazovanja i znanosti, a posebice Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, da treba novi sindikat koji će u narednom razdoblju štititi sustav, odnosno, njegove zaposlenike i institucije te pomoći njegovom razvoju. Naime, s obzirom na to da je kvalitetni sustav visokog obrazovanja i znanosti ključni čimbenik razvoja svakog društva u cjelini, a posebice hrvatskog, u njemu moraju djelovati sindikati kao zaštitni faktor.
'U tom smislu potičemo rektore koji su konačno shvatili da Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti nije dobar i da ga treba izmijeniti. Naime, Zakon je prvo doveo do protuustavnog ograničavanja i sužavanja sveučilišne autonomije koja predstavlja civilizacijski doseg demokratskih društava. Zatim je doveo do ukidanja nastavno-znanstvenih zvanja i stalnosti radnih mjesta te autonomije nastavnog osoblja čime su ugrožene akademske slobode i zaposlenici dovedeni u nepovoljniji položaj.
Uz navedeno, doveo je i do izbacivanja sa 65 godina starosti najizvrsnijeg dijela ljudskog potencijala sustava visokog obrazovanja i znanosti iz sustava kojeg financira država pri čemu se čak svjesno diskriminiraju javni službenici u odnosu na državne koji zakonom mogu raditi do 67. godine na 'teret' države. Također, odredbama o financiranju ukida se financijska autonomiju sveučilišta i dezintegriraju najveća javna sveučilišta u Hrvatskoj te diskriminira javna sveučilišta u Rektorskom zboru u odnosu na privatna. I na kraju, Zakon je oslabio položaj neovisnih i stručnih tijela u sustavu znanosti i visokog obrazovanja te dao ministru ogromnu moć. Prema tome, možemo zaključiti da je Zakon cijeli sustav visokog obrazovanja i znanosti stavio pod izravnu, političku kontrolu ministra što je u koliziji s nizom međunarodnih i europskih dokumenata kojih je Republika Hrvatska potpisnica.
Pojašnjenje jednog od ovih loših rješenja je to što su Zakonom ukinuta znanstvena, znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna zvanja pa prema tome postoje samo znanstvenici i nastavnici na znanstvenim, znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim radnim mjestima. Sveučilišni nastavnici u prvom su redu znanstvenici – znanstvenici u nastavi ili umjetnici – umjetnici u nastavi baš kao njihovi kolege u znanstvenim institutima ili umjetničkim institucijama. I jedni i drugi su ukidanjem zvanja degradirani u znanstvenike ili umjetnike i nastavnike-činovnike koji rade na svojim radnim mjestima, bez jasne i čvrste verifikacije svojih znanstvenih ili umjetničkih postignuća. Zato bi prijedlog promjena u ovom aspektu išao na vraćanje dosadašnje strukture znanstvenih, znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih zvanja koji je vezan uz znanstvenika i znanstvenika u nastavi ili umjetnika i umjetnika u nastavi kao poticaj zaposlenicima u javnome sustavu, a u sveučilišnome kontekstu i kao nezamjenjiv dio konkretiziranja samih znanstvenih i umjetničkih istraživanja, njihove primjene u nastavi i time nezamjenjivog dijela same znanosti i umjetničke djelatnosti, ali i dijela obrazovanja sveučilišnih studenata.
Ovakva promjena napuštanja modela izvaninstitucionalnog dodjeljivanja znanstvenih, odnosno znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih zvanja kao posljedicu ima i isključenje pojedinaca izvan sustava znanosti i visokog obrazovanja u znanstvenomu i umjetničko-nastavnom napredovanju jer su zvanja ukinuta, a radna mjesta nazvana su njihovim prethodnim imenom.
Ono što se sada dogodilo u sustavu se nije događalo ranije, jer su ranije zakoni doneseni tek nakon podrška akademske zajednice. Naime, do prije 3 godine prijedlozi Zakona čija rješenja nisu zadovoljila akademsku zajednicu i koje nije podržao Senat Sveučilišta u Zagrebu, prijedlozi Zakona nisu prolazili. Zato sada Akademski sindikat potiče rektore da donesu odluku na sjednici Rektorskog zbora o izmjeni Zakona te da tu odluku predlože i svojim Senatima i tako natjeraju ministra da izradi prijedlog novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti – zbog čega je utemeljen i čime se bavi Akademski sindikat', poručuju.