AKADEMSKI SINDIKAT Zbog lošeg sustava Hrvatska je na 101. mjestu u svijetu na razini znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije

Akademski sindikat je već prije dvije godine ukazao Vladi Republike Hrvatske i resornim ministarstvima o položaju Hrvatske na listi Globalnog inovacijskog indeksa (GII), a posebice na nisku razinu znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije.

Državni zavod za intelektualno vlasništvo koji ima najbolji uvid u hrvatski inovacijski potencijal je i ove godine napravio pregled podataka iz GII-a koji se odnose na Republiku Hrvatsku. Inače, GII objavljuje Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (World Intellectual Property Organization - WIPO), a predstavlja vodeću referencu za mjerenje inovacijskog učinka gospodarstva širom svijeta. Indeks mjeri inovacije na temelju kriterija koji uključuju institucije, ljudski kapital i istraživanja, infrastrukturu, poslovnu sofisticiranost, tržišnu sofisticiranost, rezultate znanja i tehnologije te kreativne rezultate.

'Ove je godine, WIPO u svom je sjedištu u Ženevi, 16. rujna, predstavila 18. izdanje GII kojim je obuhvaćeno 139 zemalja te 100 najboljih svjetskih znanstveno-tehnoloških klastera. GII 2025. mapira inovacije diljem svijeta, pokazujući da su najbrže napredujuća gospodarstva ona koja inovacije smatraju temeljnim pokretačem otpornosti, rasta i konkurentnosti. Rezultati prikazani u GII-u 2025. podsjetnik su da inovacijski ekosustavi zahtijevaju podršku kroz promišljene politike, značajna ulaganja i međusektorsku suradnju. Sporiji rast ulaganja u istraživanje i razvoj te smanjenje aktivnosti rizičnog kapitala ukazuju da razvoj inovacija zahtijeva održivu i trajnu uzlaznu financijsku potporu.
Prema globalnom inovacijskom indeksu za 2025. godinu Švicarska već 15. godinu zaredom zauzima prvo mjesto, Švedska je zadržala drugo mjesto, a Sjedinjene Američke Države su treće.

Slijede Republika Koreja koja je s 10. mjesta u 2023. godini u dvije godine napredovala do četvrtog mjesta, Singapur (5.), Ujedinjeno Kraljevstvo (6.), zatim Finska (7.), Nizozemska (8.), Danska (9.) i Kina (10.). Kina je po prvi puta ušla u 10 najbolje rangiranih zemalja te je jedino gospodarstvo srednjeg dohotka unutar prvih 10 zemalja prema GII-u. Promatrano u razdoblju od 2013. u ovoj skupini zemalja najbrže rastuće su uz Kinu, Indija, Turska, Vijetnam, Filipini, Indonezija, Maroko, Albanija i Iran koje su rangirane među prvih 70 ekonomija.
Hrvatska je na 40. mjestu od 139 gospodarstva predstavljenih u ovogodišnjem GII-u. Prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima najbolje rangirane inovacijske snage Hrvatske su omjer učenika i nastavnika u srednjim školama (rang 1), sustav upravljanja okolišem (rang 6) i diverzifikacija domaće industrije (rang 8). Ističe se i vrijednosti poduzeća 'jednoroga' u odnosu na BDP (14.), izvoz kulturnih i kreativnih usluga u odnosu na ukupnu trgovinu (16.) te korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (18.).

Među najvećim slabostima Hrvatske prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima ističu se niska razina znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije zbog kojih je Hrvatska na 101. mjestu
GII naglašava sve veći ključni izvora inovacija kojeg često zanemaruju kreatori politika, ekonomisti inovacija, razvojne agencije i financijske institucije. Sukladno ovom stavu WIPO-a, a da bi napredovali na listi, hrvatski političari bi morali shvatiti da nema razvoja gospodarstva bez potpore najkreativnijem i najinovativnijem dijelu društva koji se ovoga trenutka nalazi na sveučilištima. Naime, hrvatsko gospodarstvo nažalost ima premali broj velikih tvrtki koje samostalno mogu razvijati inovativne proizvode i nove tehnologije. Tako da su ovoga trenutka Hrvatska javna sveučilišta najveća inovacijska središta i obavezno ih treba povezati s gospodarskim subjektima tako da se ponovo uspostaviti funkcioniranje inovacijskog sustava koji u Hrvatskoj trenutačno stagnira. Naime, već skoro pet godina ne funkcionira krovno tijelo inovacijskog sustava, a to je Nacionalno inovacijsko vijeće (NIV) koje bi trebalo voditi inovacijsku politiku', poručuju iz Akademskog sindikata.

Za podizanje Hrvatske na listi Globalnog inovacijskog indeksa s 40. mjesta te podizanje Hrvatske razine znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije sa 101. mjesta, iznose prijedlog.
'To će biti glavni temelj razvoja Republike Hrvatske, a to je Ministarstvo visokog obrazovanja, znanosti i inovacija sa zadaćom: koordiniranja rada Nacionalnog inovacijskog vijeća, poticanja i koordiniranja suradnje akademske zajednice s gospodarskim subjektima, olakšavanja suradnje i koordinacije između raznih ministarstava po pitanju inovacija i transfera tehnologija, a na temelju analize najboljih iskustava i prakse ostvarivanja takvih zaduženja u državama s najpropulzivnijim gospodarstvima, udvostručavanje zaposlenost istraživača u gospodarstvu, posebice doktora znanosti kako bi se približili barem razini od 50 % u odnosu na prosjek Europske unije, koordinacije izrade Zakona o inovacijama koji bi regulirao financiranje i funkcioniranje inovacijskog sustava te tako ubrzao razvoj industrije, povećao njezin udio u rastu BDP-a Republike Hrvatske te razvio inovacijski sustav kao temelj hrvatskog gospodarstva', naglašavaju.

Iz Akademskog sindikata smatraju da bi ovim koracima Vlada kao odgovorno tijelo Republike Hrvatske omogućila razvoj gospodarstva i društva u cjelini te time podigla standard građanima.