Baričević čestitala socijalnim radnicima: 'Njihov posao nije nimalo lagan'

Danas, 18. ožujka, obilježava se Svjetski dan socijalnog rada, kojem je cilj, kako je podsjetila HDZ-ova saborska zastupnica Danica Baričević, osvrnuti se na postignuća socijalnog rada, povećati vidljivost socijalnih usluga, uz isticanje socijalne pravde i ljudskih prava. Od 2007., kada ga je proglasila Opća skupština Ujedinjenih naroda, obilježava se svake godine trećeg utorka u ožujku kao vrhunac u kalendaru socijalnih radnika diljem svijeta, u promicanju doprinosa njihove profesije pojedincima, obiteljima, zajednicama i širem društvu.

'Njihov posao nije nimalo lagan i zahtijeva - uz profesionalnu osposobljenost, obrazovanje i stručne kvalifikacije - posebnu osjetljivost, strpljenje i posvećenost te je više od samog zvanja i zanimanja. Stoga, svim socijalnim radnicima i djelatnicima u sustavu socijalne skrbi čestitam od sveg srca i s punim poštovanjem današnji dan i zahvaljujem na cjelokupnome, njihovom doprinosu i zalaganju', poručila je Baričević.

Svjetski dan socijalnog rada ove godine, napomenula je, posvećen je jačanju međugeneracijske solidarnosti s ciljem ostvarivanja trajnog blagostanja, kroz dijalog, razumijevanje i suradnju različitih generacija, što je ključ za ostvarivanje bolje, zajedničke budućnosti.

'Na međugeneracijskoj solidarnosti zasnovani su sustavi mirovinskog osiguranja u velikom dijelu zemalja, pa tako i u Republici Hrvatskoj. U tome dijelimo zabrinutost zbog globalnih, negativnih demografskih trendova. Prema podacima Hrvatskog zavoda za statistiku, broj umirovljenika u odnosu na broj zaposlenih je 1 naprama 1,55.

Međutim u zaštiti i očuvanju kvalitete i standarda života svih građana, osobito najranjivijih skupina, Hrvatska Vlada, na čelu s Andrejom Plenkovićem, u ovom i tijekom protekla tri mandata, na takve izazove odgovara - povećanjem izdvajanja za mirovine, jednokratnim isplatama umirovljenicima i uvođenjem nacionalne naknade za starije te izgradnjom za sada 18 centara za starije diljem Hrvatske.

Prema prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi, o kojem danas raspravljamo u Saboru, ublaženi su uvjeti za odobravanje usluge besplatne pomoći u kući većem broju starijih osoba jer je, uz povećanje osnovice za izračun iznosa naknada, od prvog siječnja ove godine povećan prihodovni prag za odobravanje usluge s 300 na 500 posto osnovice. Time ta usluga postaje zakonsko pravo.

Uz, kao dodatno, projekte u okviru novog programa 'Zaželi – prevencija institucionalizacije', njih više od 500, dijelom financiranih europskim sredstvima, na kojima je zaposleno više od devet i pol tisuća osoba za pružanje usluge pomoći u kući za 58 tisuća korisnika. 

Solidarnost, socijalna osjetljivost i kohezija - okvir je izrade i ovog nacrta zakona koji slijedi zadaće iz programa Hrvatske demokratske zajednice i programa Vlade Republike Hrvatske za ovo mandatno razdoblje. Međutim treba naglasiti kako je reforma sustava socijalne skrbi i počela s Vladom Andreja Plenkovića i donošenjem temeljnog Zakona iz 2022. Uz intervencije u utvrđivanje kategorija korisnika, vrste naknada, prilagodbu njihovih iznosa, uvođenje novih osobnih faktora za obračun i uvjete za ostvarivanje prava, izvršene su i organizacijske i institucionalne promjene. Osnovan je Hrvatski zavod za socijalnu skrb, a Obiteljski centri postali su zasebne ustanove za podršku obiteljima i djeci.

Tada je osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade, kao osnovne u sprječavanju rizika od siromaštva, iznosila tisuću kuna da bi se, odlukama Vlade, povećala na iznos od 150 eura prošle godine i ove godine na 160. Cilj je do kraja mandata povećati je na 205 eura. Povećava se - i povećavat će se - i osnovica za druge naknade iz sustava socijalne skrbi.

Uz takvo povećanje osnovice novim zakonskim prijedlogom, sada se povećava i iznos osobnog faktora, odnosno postotka za izračun ZMN-a za 25 posto - za kućanstva s djecom, odnosno samohrane roditelje, dijete u svim kategorijama te trudnice i roditelje, što s povećanjem osnovice čini ukupno povećanje od više od 30 posto. Tim izmjenama sada će, na primjer, kućanstvo samohranoga radno-sposobnog roditelja s dvoje djece, koje je prošle godine ostvarilo naknadu u iznosu od 450 eura, imati pravo na 600 eura mjesečno.

Valja napomenuti da sve kategorije korisnika ZMN-a imaju pravo i na naknadu za troškove električne energije (skraćeno NUKE) od 70 eura mjesečno, i to na i dalje ograničenu cijenu energenata, kao i za sve građane. Ovisno o životnim prilikama, imaju i pravo na jednokratnu naknadu koja na godišnjoj razini može iznositi i do tisuću i 327 eura, a radno nesposobni najčešće i inkluzivni dodatak do 720 eura, ovisno o kategoriji.

Osobe potpuno nesposobne za rad i starije osobe, uz ZMN, NUKE i pravo na troškove stanovanja, mogu ostvariti naknade po osnovi oštećenja zdravlja, temeljem Zakona o inkluzivnom dodatku iz 2024., kojim su objedinjene četiri dotadašnje naknade s osnove oštećenja zdravlja - osobna invalidnina i doplatak za pomoć i njegu u sustavu socijalne skrbi, novčana pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom u sustavu rada te doplatak za djecu, koji se priznaje na temelju oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta djeteta u sustavu mirovinskoga osiguranja', iznijela je Baričević.

Za kraj je istaknula projekt na koji je posebno ponosna. Riječ je o osnivanju i radu odjeljenja za ranu intervenciju Centra za odgoj i obrazovanje Juraj Bonaći u njenom Supetru, otvorenom prije dvije godine, čime je Brač postao prvi otok u pružanju izvan institucionalne usluge za djecu s poteškoćama u razvoju. 

'Ostvaren je na inicijativu vrijedne udruge Brački pupoljci u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, zahvaljujući kojem je osiguran prostor i radna mjesta. Sada se za više od 90 djece pruža usluga kompletne rane intervencije za otočku djecu sa svim vidovima poteškoća do sedme godine života. Cilj je i dalje potpuna pokrivenost otoka i dostupnost svih usluga te rješavanje pitanja školske djece i djece koja izlaze iz školskog sustava, na čemu valja i dalje kontinuirano raditi', kazala je.