CRO DEMOSKOP Istraživanje pokazalo tko su najnegativniji političari i kako stoje stranke

Vruća je politička jesen pred Hrvatskom, a s kakvim rejtinzima stranke i političari u nju ulaze - pokazat će nam ekskluzivni Crodemoskop za rujan. Raskol među strankama, a i pojedincima rijetko donosi nešto dobro što se pokazalo i ovaj put.

Vladajući HDZ čvrsto drži najbolji rejting u zemlji, ali mu ovaj mjesec on blago pada baš kao i ostalima na ovom političkom tronu. No i SDP i Možemo su i dalje među vodećom trojkom.

Da su izbori provedeni početkom rujna HDZ bi bio relativni izborni pobjednik sa zadržanom prednosti ispred prvog pratitelja, SDP-a ali i ostalih političkih stranaka. Tako je u mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 2. i 5. rujna HDZ zabilježio izbor od 27,3 posto (u kolovozu 28,5 posto). Na drugom mjestu je SDP s 21,2 posto (prema kolovoških 22,2 posto). Treće mjesto, uz malu prednost u odnosu na prvog pratitelja, drži Možemo! s izbornom podrškom od 8,4 posto (prošli mjesec 9,1 posto).

Na četvrto mjesto se vratio Most koji u ovomjesečnom mjerenju bilježi podršku od 7 posto (u kolovozu 6 posto). Kriza u Domovinskom pokretu smanjila je potporu ove stranke na ovomjesečnih 4,6 posto podrške (prije mjesec dana 6,7 posto). Ukupno gledajući, dvije trećine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega najveći dio 'uzima' HDZ. Od pet vodećih stranaka četiri su u mjesečnom negativnom 'izbornom saldu' (DP -2,1 postotna boda; HDZ -1,2; SDP –1; Možemo -0,7). Samo je Most zabilježio pozitivan 'prinos' na svom izbornom 'kontu'. Na međugodišnjoj razini u odnosu na prošlogodišnji rujan od vodeće petorke dvije su stranke zabilježile međugodišnji rast (SDP +5,8 postotnih bodova; HDZ +1,9). U međugodišnjem minusu su Domovinski pokret (-3,2 postotna boda), Možemo (-2,6 postotni bod) i Most (-1,7 postotnih bodova).

U ostatku političke scene izdvojile su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto). U prvoj su skupini sljedećih šest stranaka: IDS i Centar (1,3 posto), Odlučnost i pravednost, te HSS (1,1 posto), Fokus i HNS (1,0 posto).

Ispod jedan posto su sljedeće stranke: Hrvatski suverenisti (0,9 posto), Radnička fronta i HSU (0,8 posto), Nezavisna platforma sjever i HSLS (0,6 posto), Pravo i pravda (0,5 posto). Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 3,1 posto, uz 17,4 posto neodlučnih.

Najpozitivniji je predsjednik

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 19,9 posto ispitanika (u odnosu na 20,1 posto iz kolovoza). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je drugi na ljestvici najpozitivnijih hrvatskih političara i to s izborom od 15,7 posto (prema 17,5 posto iz prošlog mjerenja u kolovozu). Treće mjesto drži Tomislav Tomašević s izborom od 2,8 posto (prema prošlomjesečnih 3 posto).

Četvrto mjesto s izborom od 2,6 posto drži kandidatkinja za predsjednicu države i nezavisna saborska zastupnica Marija Selak Raspudić (u kolovozu 3 posto). Božo Petrov je peti izbor s 2,5 posto (prije mjesec dana 2,4 posto). Među 10 top političara još su: Sandra Benčić (2,1 posto), Ivan Anušić (1,8 posto), Biljana Borzan (1,7 posto), Ivan Penava (1,5 posto) i Mislav Kolakušić (1,1 posto).

Među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara pet je predsjednika stranaka (HDZ, Možemo, Domovinski pokret i Most, Pravo i pravda), dva člana Vlade, predsjednik Republike i potpredsjednik Sabora, te jedna eurozastupnica. Dno liste TOP 10 pozitivnih političara je u zelenom, ali bode oči ovih više od 25 posto ispitanih kojima pozitivan političar nije baš nitko!

Najnegativniji trojac

Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 33,2 posto (u odnosu na 33 posto iz kolovoza). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove 'negativne ljestvice' s izborom od 16,3 posto (u kolovozu 17,6 posto). Treće mjesto i u ovomjesečnom istraživanju drži predsjednik DP-a Ivan Penava s izborom od 5,2 posto (prema 3 posto u kolovoza).

Na četvrtom mjestu slijedi Milorad Pupovac s izborom od 2,9 posto (prema 2 posto iz prethodnog mjerenja), a s izborom od 2,6 posto slijedi aktualni predsjednik SDP-a, Peđa Grbin. U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Stjepo Bartulica (1,6 posto), Tomislav Tomašević (1,6 posto), Gordan Jandroković (1,5 posto), Željka Markić (1,3 posto) i Hrvoje Zekanović (1,0 posto). Među 10 najnegativnijih hrvatskih političara četiri su predsjednika stranaka (HDZ, Možemo, SDP, Domovinski pokret), premijer, predsjednik Republike i predsjednik Sabora.

Crvene strelice su i uz Sandru Benčić i ministra obrane Ivana Anušića.

U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 2,93 (prema 2,92 iz kolovoza). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,95), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,12), Mosta (2,77), Domovinskog pokreta (2,64), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,16). Radi usporedbe zanimljivi su rezultati koje su u istom mjesecu mandata zabilježeni za prethodnike aktualnog predsjednika. U 55. mjesecu mandata bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović za svoj je rad zabilježila ocjenu od 2,96, dok je bivši predsjednik Ivo Josipović u istom mjesecu mandata zabilježio znatno višu ocjenu (3,41) što u konačnici u oba prethodna slučaja nije bilo dovoljno za ostanak na Pantovčaku.

Vlada RH je u trećem mjerenju doživljaja njezina rada u novom mandatu za svoj rad dobila ocjenu 2,33 (u prošlomjesečnom mjerenju Vlada Andreja Plenkovića dobila je ocjenu 2,36). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,42), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje 'darežljivi' (DP 3,17; Most 2,02; Možemo! 1,86; SDP 1,76). Politiku Vlade RH u četvrtom mjesecu trećeg mandata podržava 28,6 posto ispitanika (u odnosu na prošlomjesečno mjerenje kad je iznosila 31,7 posto).

Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad u trećem mjerenju u novom mandatu zabilježio ocjenu 2,22 (u srpnju ta je ocjena iznosila 2,24). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,97 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima platforme Možemo! i iznosi 1,86.

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom rujna podupire 19,9 posto građana (u odnosu na 21,5 posto iz kolovoza, odnosno 29,4 posto iz lipnja). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 66,2 posto (prema 65,6 posto u kolovozu, odnosno 58,5 posto iz lipnja). Kakav je smjer zemlje ne zna 13,8 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 56,9 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina znatno niža i iznosi 22,3 posto. Glasači oporbenih stranaka su još i kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (Most 11,6 posto; SDP 7,7 posto; Možemo! 7 posto).

Teško da će društveni optimizam ove jeseni i rasti budući da ste među glavne događaje prošlog mjeseca izdvojili najavu poskupljenja plina i struje, inflaciju i uvođenje poreza na nekretnine. A kako je Vlada tek na početku četverogodišnjeg mandata, ne mora paziti na uvođenje nepopularnih mjera i odluka. Sretna nam jesen.

Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.