DEMOGRAF O NOVIM PODACIMA 'Nadam se da ćemo opstati što se tiče mirovinskog sustava'

Državni zavod za statistiku (DZS) priopćio je jučer da je Hrvatska sredinom prošle godine imala 3.866.233 stanovnika, što je u odnosu na procjenu iz 2023. rast za 0,2 posto, odnosno 6547 stanovnika.

Najveće povećanje ukupnog broja stanovnika ostvarila je Istarska županija, gdje je ostvaren relativni porast od 1,66 posto. Nakon nje slijede Zadarska (1,27 posto) i Zagrebačka županija (1,14 posto). Porast je zabilježen u još sedam županija.

U ostalim je županijama smanjen ukupni broj stanovnika, a najveći relativni pad broja stanovnika imaju Požeško-slavonska županija (1,51 posto), Virovitičko-podravska (1,27 posto) te Vukovarsko-srijemska (1,15 posto).

'Porast je gotovo zanemariv'

Demograf Nenad Pokos je u Dnevniku Nove TV komentirao te podatke.

'Prvo bih se osvrnuo na ovaj porast od nešto više od 6000 stanovnika. To je neznatan, gotovo zanemariv porast kojeg ne bi ni bilo da nemamo toliki priljev stranih radnika jer se hrvatski državljani još uvijek masovno iseljavaju, a na ta mjesta koja oni ostavljaju za sobom dolaze strani radnici, posljednjih godina sve više iz izvaneuropskih država', naveo je.

Govorio je o tome zašto raste broj stanovnika u gradu Zagrebu, Zagrebačkoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, kao i u svim priobalnim županijama, osim Šibensko-kninske.

'Glavni razlozi su što je ovdje veća ponuda radnih mjesta, veći životni standard, a u priobalnim županijama, osim naravno razvijenog turizma, razlozi su i što imamo mnogobrojne stanovnike iz zapadnoeuropskih zemalja koji ovdje nakon odlaska u mirovinu kupuju nekretnine i žive ovdje veći dio godine', rekao je.

'Mnoge lokalne jedinice jednostavno nemaju sredstava'

Osvrnuo se na ulaganja u demografsku politiku. 'Svjedoci smo tome da imamo i negativne primjere kao što je Vukovar gdje je mjera besplatnog vrtića ukinuta. Imali smo nedavno i u Zagrebu ukinutu mjeru roditelj-odgojitelj koja je znatno smanjila broj obitelji s troje i više rođene djece', istaknuo je.

'Dakle, mnoge lokalne jedinice jednostavno nemaju sredstava. One jednostavno ne mogu ulagati znatna sredstva i ovdje mora uskočiti država. Nadam se da će kroz godinu ili dvije vrtići u Hrvatskoj biti besplatni za svu djecu', dodao je.

Smatra kako bi sve stanovnike Hrvatske demografski pad trebao zabrinjavati.

'To je pitanje državnog i nacionalnog opstanka, glavno strateško pitanje. Neki bi mogli reći prioritet svih prioriteta. Hrvatska mora donijeti Zakon o demografiji. Kako neki kažu, to bi bio nadzakon kojim bi sva ministarstva u Hrvatskoj trebala regulirati mjere iseljavanja i poticati populacijsku politiku što se tiče rađanja', napomenuo je.

'Nadam se da ćemo opstati što se tiče mirovinskog sustava'

Dao je i nekoliko dobrih primjera koji su uvedeni ove godine.

'Početkom ožujka potpuno je delimitirana roditeljska naknada. Većinom majke imaju svih 12 mjeseci rodiljnog i roditeljskog dopusta punu plaću što prije nije bio slučaj. Moglo se imati maksimalno 990 eura. Također je udvostručen broj dana za očeve. Očinski dopust je od 10 dana povećan na 20 dana i također je povećana jednokratna novčana pomoć za tek rođenu djecu s 309 na 618 eura', podsjetio je.

Voditelji su ga zatim pitali hoće li u budućnosti biti nekoga tko će raditi za njihove mirovine.

'Za vašu mirovinu će to biti znatno teže. Nadam se, ako neće hrvatski državljani, da će onda barem ti strani državljani koji masovno dolaze posljednjih godina. Odnosno da ćemo opstati što se tiče mirovinskog sustava', poručio je.

Upozorio je da je u posljednjih 13 godina, odnosno od popisa 2011. do procjene za sredinu 2024. godine, broj stanovnika u pet istočnohrvatskih županija smanjen s 806.000 na 643.500.